Kako se radi čipka?

Pag je poznat po paškoj čipki, Lepoglava po lepoglavskoj, a Križevci imaju čunčanu čipku. Kako se izrađuju ove, ali i čipke iz drugih krajeva Hrvatske, Slovenije i Mađarske može se vidjeti ovoga vikenda na Međunarodnoj izložbi čipke u Likovnoj galeriji u Križevcima. 

Dva čunka, konac i vješte ruke dovoljni su da se izrade ova mala remek-djela. Sari su 22 godine, a već je prava majstorica za križevačku čunčanu čipku. 

- Mama je bila domaćica dnevnog boravka u Crvenom križu i vodila je boravak gdje su počele radionice i tako sam ja uz mamu počela. Gledala sam kako ona čunča i ja sam došla do toga da želim naučiti, kazala je Sara Jelušić iz Križevaca.

Prije deset godina u gradskom društvu Crvenog križa počela je priča o križevačkoj čunčanoj čipki koja se sve više razvija, toliko da su i Križevci postali jedan od čipkarskih gradova. 

- Doista je puno žena i jedan muškarac prošlo radionice čipke. Naučili čipku i danas možemo s ponosom reći da možemo organizirati ovakvu izložbu jer nas ima dovoljno ima puno čipkarica, kazala je Emina Baričević iz Križevaca.

Križevačke su čipkarice česti gosti izložbi u Hrvatskoj i susjednim zemljama, upoznale su se i povezale s drugim čipkaricama pa su ih prvi put ugostile u svojem gradu - na dvodnevnoj međunarodnoj izložbi.  

Lepoglavska, svetomarska ili iz nekog drugog kraja čipka je uglavnom krasila narodnu nošnju. Danas se stavljaju na nakit, izlažu kao slike, ili se njima ukrašavaju razni predmeti. Na ponos su kraja iz kojeg dolaze, izvučene iz ormara i škrinja, a najvažnije je da se vještina njihove izrade uspješno prenosi na mlađe naraštaje.