Konji u vremenu mehanizacije – borba za tradiciju

Moćni strojevi danas su zamijenili konje, koji su u prošlosti bili neizostavan dio seoskih gospodarstava - radili su na poljima i u šumi. Ipak, iz ljubavi i tradicije, njihov put nije nestao u modernim vremenima kada se traži brzina, količina, isplativost, kada su brojevi i postoci najvažniji u utrci za što većom zaradom. Konji su tu bitku odavno izgubili, ali ne i ljubav svojih uzgajivača.

- To je velika ljubav, držimo ih zato što ih volimo, a rada nema, ne radi nitko ništa. Sve konje koje držimo na ispaši su većinom pastusi. Slobodno šetaju, imaju gore pašnjak, nešto ih kući imamo, rekao je Nikica Uremović, Ledenik.

- Ljubav prema konjima, imam još tri kod kuće. Ovog sam dovezao malo da ljudi vide. Koliko je teško danas uzgajati konje? Nije teško ako imaš dosta zemlje, nije problem. Ako to voliš, to nije nikakvi problem, ja imam četiri za ljubav i meni nije nikakva muka i to dok budem mogao, ja ću to uvijek držati i hraniti, kaže Marko Rupčić, Brinje.

- Što se tiče uzgajivača konja, rekao bi da je to prije svega samo jedna velika ljubav prema životinji jer je ulaskom mehanizacije u poljoprivredu se ta životinja sve manje upotrebljava u svrhe koje se nekada koristilo, priča Dalibor Šoštarić, ravnatelj Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ.

Sve je manje mladih koje zanima uzgoj konja, težak je to posao pa je sve više zapuštenih imanja i napuštenih sela. Oni uporni, koji su ostali, nadu u očuvanje tradicije polažu u svoje potomke.

- Što sve radiš s konjima? Igramo se, gledamo ih, idemo do njih u šumu, govori Arijan Lazarić, Mošćenička Draga.

- Kako mlađi gledaju na to, zanima li ih? Zanima moga sina, unuka i on je je tu sada mali dečkić i to jako voli. Imali su konje i otac i djed moj i tako to ide u nasljedstvo. Neće izumrijeti, nastavlja Rupčić.

A dokaz tome su i brojni izlagači iz ove dvije susjedne županije koje je okupio Konjički klub Ana iz Senja te pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede u Krivome Putu organizirao 12. smotru hrvatskih hladnokrvnjaka.

30 konja i 12. smotra

- Ovo je dvanaesta tradicionalna smotra, imamo 30 konja na izložbi u Krivom putu gdje sudjeluje 15 konja iz Primorsko-goranske županije,15 konja iz Ličko-senjske županije na ovoj manifestaciji. Cilj nam je promocija Hrvatskog hladnokrvnjaka i Hrvatskog Posavca na području Primorsko goranske i Ličko-senjske županije, dodaje Jure Turina, organizator izložbe.

U Primorsko-goranskoj županiji registrirano je više od dvije tisuće konja, a i sama Županija podupire ovakve manifestacije te uzgajivačima pomaže kroz različite programe i aktivnosti.

- Cilj te manifestacije ujedno je smotra konja i promocija uzgajivača. Smatramo da je to ujedno i promocija kraja odakle oni dolaze, njihovog vrijednog rada kao i jedna razmjena iskustava koja se ovdje danas događa između svih nas, naglašava Dalibor Šoštarić, ravnatelj Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije.

I uzgajivači u Lici su zadovoljni trenutačnom situacijom, ali i brigom države za kvalitetu i uzgoj ovih životinja.

- Imamo veliki broj konja, kvalitetu uzgoja dignutu i Udruga sokol promiče uzgojne programe koje je dodijelilo ministarstvo i jako dobru kvalitetu uzgojnih konja koje imamo na području Ličko-senjske županije, kaže Turina.

Kao najveći problem uzgajivači ističu zabrane s kojima se susreću. U prvome redu zakonom zabranjenu vuču trupaca koja je jako popularna među uzgajivačima. Upravo je rad ove životinje isklesao u ovako predivne primjerke i potrebno je da se njihova stvarna radna navika, pa i na ovakav način kroz vuče trupaca, održava u kontroliranim uvjetima.

- Sve je to zabranjeno tu, te štrapijade su u Hrvatskoj zabranjene, vidjet ćemo hoće li što biti bolje ili neće, ističe Uremović.

- Veterinarski fakultet u Zagrebu u dogovoru s dekanatom Veterinarskog fakulteta, radi na stručnom studiju koji će pomoći svima organizirati natjecanje vući trupac. To znači da imamo obilježeno prostor gdje će se održavati natjecanje, da imamo obilježeno prostor gdje će biti natjecanje, koji konji će sudjelovati, zaključuje Turina.

Do tada ovakve su manifestacije jedan od načina promocije ovih plemenitih životinja.