Međunarodni dan osoba s invaliditetom: Još uvijek se suočavaju s problemima

U Hrvatskoj živi više od 600 tisuća osoba s invaliditetom. Iako svakodnevno upozoravaju da nailaze na brojne prepreke, diskriminaciju, da teško pronalaze posao, ne dobivaju adekvatnu zdravstvenu skrb. Njihov glas često se slabo čuje. Danas, na Međunarodni dan osoba s invalditetom, prilika je da se o njihovim problemina glasno progovori.

Mirici Komes, 53-godišnjakinji, još kao bebi dijagnosticirana je cerebralna paraliza. Potpuno ovisi o tuđoj skrbi. O njoj brine majka, koja daje sve od sebe, kako bi joj kaže, produžila život.

- Prije dok je bila mlađa si je mogla donekle u rukicu nešto primiti npr. jabuku, klipić, ali sad su došle godine i moje i njezine isto već, tak da je jako teško, uopće si niti vodu ne može popiti niti išta sama napraviti, pojasnila je Miričina majka Josipa Komes.

Dodatnu ruku podrške i pomoći u svakodnevici već gotovo osam godina pruža joj osobna asistentica.

- Tu smo unutra podružimo se, nešto rješavamo, pričamo, šalimo se, sve što se radi u jednoj obitelji. Svaki dan je drugačiji, rekla je asistentica Danijela Stočko.

Varaždinski dom za starije i nemoćne mjesto je gdje se već 36 godina gospodin Ljubomir Benjak osjeća sigurno i ugodno. Unatoč nesreći koja ga je prikovala uz kolica, raduje se svakom novom danu. 

- S obzirom na moju situaciju, tako se bavim glazbom već više od 30 godina, profesionalno nastupam po gažama i po svim društvenim prilikama, istaknuo je.

Ipak, osobe s invaliditetom još uvijek nailaze na niz prepreka. U Bjelovaru su apelirali za veća prava i uključenost u društvo. Predlažu osnivanje zasebnog ministarstva po uzoru na neke europske zemlje.

- Dok god nemamo to ministarstvo gdje će se na jednom mjestu sve informacije prikupljati o svim osobama s invaliditetom i njihovim problemima i tražiti rješenja dotle će to biti teško provesti, ustvrdio je Vlado Benčak, zamjenik predsjednika Udruge tjelesnih invalida Bjelovar.

Piletić: Broj centara značajno proširen

Ministar Marin Piletić na njihovu inicijativu odgovara kako resorno ministarstvo implementira sve politike koje se odnose na taj ranjivi dio društva.

- Mi smo već kroz dva kruga Europskog fonda za regionalni razvoj te Europskog socijalnog fonda omogućili udrugama da se jave sa svojim projektima, sa organizacijom novih ustanova, pružanja socijalnih usluga i da je taj broj upravo takvih cenatra značajno proširen diljem Hrvatske, rekao je ministar.

Unatoč pozitivnim pomacima, borba za društvo jednakih mogućnosti još ni izdaleka nije gotova.

U Ličko-senjskoj županiji najviše osoba s invaliditetom

U Ličko-senjskoj županiji najviše je osoba s invalditetom u odnosu na ukupan broj stanovnika, njih 17 posto.

Među njima je i Gospićanin Mateo Devčić kojeg zbog predrasuda, kaže, nitko ne želi zaposliti. I nije jedini jer u županiji osobe s invaliditetom čine čak 10 posto od ukupnog broja nezaposlenih.

30-godišnji Mateo je osamdeset postotni invalid. Fascikl u rukama mladog ekonomista pun je zamolbi za posao i isto toliko odbijenica.  

- Za mene posla nema ali se nadam da ću ga sa Božjom pomoći naći. Moj invaliditet mene ne ograničava puno, ograničava me najviše u donjem dijelu tijela, u kičmi koja me nekada boli, a živim od pomoći roditelja, kazao je.

Njegovi prijatelji, kaže, govore o putovanjima, ciljevima, planovima za budućnost.

- I uvijek oni uglavnom plate piće, jer kažu ti: "ti si nezaposlen pa ti ne trebaš" pa onda i tu je malo tužno, istaknuo je Mateo.

24-godišnji Ivan Tomašević ima albinizam i izrazito mu smeta jaka svjetlost. No, otkad se zaposlio, njegov je život, kaže, dobio novi smisao.

- Promijenio se općenito način života rutina. Što se tiče nekih mojih planova, mojih primanja, nakon toga se sve promijenilo na bolje svakako, naglasio je Ivan.

Udruge godinama uvjeravaju poslodavce da zaposle osobe s invaliditetom

Predstavnici udruga godinama pokušavaju uvjeriti poslodavce da daju priliku osobama s invaliditetom. 

- Pa vjerojatno zato što su to slijepe osobe pa odmah misle da one ne mogu raditi, oni su najnormalniji ljudi, kao i sve druge osobe sa invaliditetom, samo im je potrebno malo prilagoditi radno mjesto, pojasnila je Katarina Rupčić, tajnica Udruge slijepih LSŽ-a.

Željka Šikić predsjednica udruge roditelja djece sa teškočama u razvoju Pčelica.

- Ja vjerujem da bi se svaka osoba dokazala da može odraditi zadatke koji su joj strukturirani, koji su joj jasno objašnjeni, tako da mogu jako puno i doprinijeti određenom poslodavcu, ustvrdila je.

Dok čekaju zaposlenje, jedino im preostaje podnijeti zahtjev za inkluzivni dodatak Hrvatskom zavodu za socijalni rad. 

- Inkluzivni dodatak, to je jedna novčana potpora koja se dodjeljuje u pet kategorija i zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za socijalni rad, kazala je Dubravka Rukavina, pročelnica UO za zdravstvo, socijalnu politiku, demografiju i mlade LSŽ-a.

Inkluzivni dodatak ovisi o vrsti i kategoriji invaliditeta, i iznosi od 138 do 720 eura. 

- Itekako smo sposobni, itekako bi nam se trebala pružiti prilika i šansa da se dokažemo kao invalidne osobe da možemo to raditi, bilo koji posao, zaključio je Mateo.

Mateo je dosad primao 57 eura pomoći osobama s invaliditetom do zaposlenja. Nakon što je ponovno prošao sve liječničke preglede, čeka novo rješenje za inkluzivni dodatak. Radije bi, kaže, imao posao. I planove za budućnost.