Plominski zaljev - prirodni zaklon od vjetra

Plominski zaljev, na jugoistočnoj obali Istre u općini Kršan, prirodni zaklon od vjetra na moru, naseljen još u rimsko doba, stoljećima vežemo uz pomorce i ribare. Nad njime, na obronku Plominske gore čija se vapnenačka strana gotovo okomito ruši u more, ugnijezdio se maleni Plomin. 

Već dugo, poput kakvog usnulog starca, čeka neko novo buđenje. A ono se upravo događa zahvaljujući projektu kojim općina Kršan valorizira svoju maritimnu baštinu.

- Ovdje počinje priča o našoj tradiciji i pomorstvu i ribarstvu na području općine Kršan. Ovdje će biti interpretacijski centar maritimne baštine, koji će biti izgrađen, odnosno opremljen na 72 metra kvadratna i prostirat će se na tri etaže, objasnila je Patricia Zanketić, JUO Općine Kršan.

Uz to se prostiru staze, od kojih je jedna na 700 metara, a druga nešto više pod kilometara. Staza počinje u uskim uličicama i vodi do crkve Svetog Jurja, na samom rubu grada, koju su prije svojih neizvjesnih putovanja pohodili pomorci donoseći zavjetne darove.

- Crkva sv. Jurja je bila posljednja točka naših pomoraca, to znači da oni kad su dolazili su je prvu vidjeli, a zadnju kad su odlazili, dodala je Zanketić.

Ostavljamo za sobom prekrasan pogled na 4 kilometara dug i 250 do 400 metara širok Plominski zaljev i krećemo strmom uskom stazom prema moru. Putem doznajem kako je Plomin i njegova luka nekad bila puna jedrenjaka, putničkih i trgovačkih brodova.

Krajem 90-tih godina prošlog stoljeća govorilo se o pretvaranju luke u snažno trajektno čvorište kojim bi se povezala istarska obala i kvarnerski otoci. U svojoj knjizi "S ove strane Učke" o tome piše Marijan Milevoj. Pričalo se i o velikoj marini i uzgajalištu ribe u sklopu kompleksa termoelektrane. No sve je ostalo samo u nakani. I dok je glavnina pomorske zbilje ovoga prostora gotovo posve zamrla, ribarska aktivnost u portu živa je danas.

- Staza koju smo prije napustili bit će posvećena pomorcima, odnosno pomorskoj baštini našega kraja, a staza kojom smo upravo došli bit će posvećena ribarima, odnosno ribarskoj baštini općine Kršan, dodala je Zanketić.

Ovamo svraćaju ribari s Kvarnera a za lova srdele tu su i brojne plivarice s ostatka Jadrana. Zaljev krase i brojne plaže pristupačne samo s mora. Srećom po one koji barke nemaju do nekolicine sada vodi i uređena šetnica.

- Ove godine potpisan je ugovor za drugu fazu, pa će se s 400.000 kn nastaviti s uređivanjem još jednog prilaza plaži. Duljina šetnice je nešto više od 1800 metara i zaista, kad smo je gradili, nismo imali baš neku predodžbu kako će ona saživjeti s lokalnim stanovništvom i šire, međutim svaki vikend imamo sve više posjetitelja, objasnio je Roman Carić, načelnik Općine Kršan.

Emotivan je vlasnik drvenog tradicijskog broda imenom "Kvarnariol". Izgrađen je u jednom betinskome škveru, po guštu i želji vlasnika.

- Prije 52 godine, kad sam bio tu na vidikovcu, zaželio sam da jednog dana dođem s takvim brodom u luku Plomin posjetiti moju nonu. Nažalost, ona više ni tu, preminula je, ali brod je tu. Sad je trenutno brod u Betini na Murteru, jer će od 3.-5.6 biti izložbeni primjerak njihove tradicionalne brodogradnje, rekao je Đanfranko Načinović, pomorac i vlasnik broda "Kvarnariol".

Kvarnariol će potom u Plomin gdje će postati još jedna važna točka u oživljavanju maritimne baštine. Moći ćete ga dotaknuti a u plovidbi njime osjetiti onu posebnu draž bivanja na moru u naručju tradicijskog drvenog broda.