Posidonija, morska livada, sve se više uništava zbog sidrenja

U posljednjih nekoliko desetljeća površine posidonije u Sredozemlju, pa tako i u Hrvatskoj, smanjile su se za više od 30%, a te morske livade, nekad pune života, postaju pustinje.

Najveći problem je sidrenje, pa je Splitsko-dalmatinska županija prva u Hrvatskoj, a i među rijetkima na Sredozemlju, izradila Plan rasporeda nautičkih sidrišta na svom području. Pomirit će se, njime, potrebe nautičkog turizma i očuvanja prirode.

Ovako to izgleda kad sidro zaore po posidoniji. Čupa je s korijenom i zauvijek uništava pluća Sredozemlja. Cijelo je stoljeće potrebno da bi se obnovila jedna uništena morska livada! Posaditi se ne može.

- Jedna od mjera očuvanja inače u Europi za natura stanišne tipove, osobito posidoniju, je uređenje ekološki prihvatljivih trajnih sidrišta i to je ta mjera koju ćemo primijeniti kroz Plan rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije. I bit ćemo prvi koji ćemo na taj način utjecati na investitore da oni to ugrade kao jednu obavezu prilikom ishodovanja lokacijske dozvole, kazala je Jelena Kurtović Mrčelić, oceanografkinja Javne ustanove More i krš Splitsko-dalmatinske županije.

- To je izvrsna stvar za posidoniju, mi danas smatramo da je sidrenje glavni razlog uništavanja posidonije. Ako znamo da posidonija raste iznimno sporo, gotovo manje od 1 centimetar godišnje raste njezino stabalce, svako uništavanje je ireverzibilni proces u trajanju ljudskog vijeka, rekao je Ante Žuljević, biolog na Institutu za oceanografiju i ribarstvo Split.

U županijskom planu jasno su određeni položaj, površina i najveći broj plovila za 69 potencijalnih sidrišta. Posebno se vodilo računa o mjestima gdje raste posidonija - ta endemska strogo zaštićena biljka dom je mnogim morskim vrstama, a plaže i obale štiti od erozije.

- Zato upravo ovaj plan rasporeda sidrišta je osnovni dokument koji će nam zadati naše ponašanje u budućnosti, ali isto tako usmjeriti investitore koji u startu znaju zapravo o kakvom području se radi, kakve tehničko tehnološka rješenja moraju ponuditi i što zapravo uopće trebaju napraviti da bi ishodili lokacijsku dozvolu i sutra se natjecali za samu koncesiju, istaknula je Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet Splitsko- dalmatinske županiji.

- Kroz ovu proceduru donošenja plana sidrišta s jedne strane je omogućeno investitorima da po nekakvom definiranom postupku brže dođu do koncesije, s druge strane da se uvede red u prostor, jer sadašnji režim korištenja pomorskog dobra nije dobar, naglasio je Goran Vego, direktor Obale d.o.o.

Trenutno u županiji postoji 10 koncesijskih ugovora za sidrišta, još dva su u pripremi. Ekološki sustavi sidrenja od sada su obveza.

- Posidonija je zapravo svuda prisutna kod nas osim uz obalu Istre gdje je ima malo, u riječkom zaljevu i Velebitskom kanalu. U ostalom dijelu Hrvatske ona je posvuda, između 5, 25 i 30 metara dubine tvori ponegdje neprekinute livade oko otoka uzduž obale i iznimno je biološki važno stanište, kazao je Ante Žuljević, biolog na Institutu za oceanografiju i ribarstvo Split.

- Budući da se nautički turizam jako dobro izregulirao u Francuskoj, u Italiji, u Španjolskoj, svi ti nautičari koji više ne mogu po slobodnoj volji se ponašati tamo dolaze nama i tu rade ono što im je tamo zabranjeno, tako da mi sad se moramo dignuti na taj nivo, to urediti, da bi ih prihvatili i rasporedili u našem akvatoriju kako spada, rekla je oceanografkinja Jelena Kurtović Mrčelić.

Moguće je pomiriti potrebe turizma i prirode, tako će se ovdje, na Paklinskim otocima, gdje se godinama proučavao loš utjecaj bacanja sidara u posidoniju, provesti i pilot projekt savršenog ekološkog sustava sidrenja.