Podvodni ribolovci, u Jadranu se sve češće susreću s vatrenjačom - jestivom i ukusnom, ali invazivnom i vrlo otrovnom ribom - poznatom i kao 'riba lav'.
19.01.2026.
Zadnja izmjena 20:11
Autor: Franka Jović Tonkli/A.D.H./D.M./Dnevnik/HRT
Podvodni ribolovci, u Jadranu se sve češće susreću s vatrenjačom - jestivom i ukusnom, ali invazivnom i vrlo otrovnom ribom - poznatom i kao 'riba lav'.
Budući da njezino širenje predstavlja ozbiljan ekološki rizik, a prirodnih predatora nema dovoljno - zaštitari podmorja odlučili su se na neobičan korak - kako bi se iz našeg mora ciljano uklanjala ta riba, pozvali su ronice u lov i pokrenuli nagradnu igru.
O problemu je za HRT govorio Pero Ugarković, autor stručnog rada o vatrenjačama.
- Podvodni ribolovci već je suzbijaju jer znaju da predstavlja ekološki problem u našem moru. Ta riba jede larve drugih riba i značajno ugrožava našu autohtonu faunu. Dok se ne prilagodi našem moru, mogu proći desetljeća. Godine 2021. smo zabilježili jednog primjerka, 2023. jednu ili dvije, a 2024. sam našao 122 primjerka na području južnog i srednjeg Jadrana. Do 2025. brojnost je toliko velika da se više ne može izbrojati, istaknuo je Ugarković.
Jedna preparirana vatrenjača može vidjeti u Prirodoslovnom muzeju u Splitu, gdje je trenutno u tijeku izložba posvećena invazivnim vrstama.
O izložbi je govorio Tino Milat, viši kustos u Prirodoslovnom muzeju Split.
- Riječ je o multimedijalnoj izložbi na kojoj smo prikazali najkarakterističnije strane invazivnih vrsta na području Splitsko-dalmatinske županije. Na primjer, plavi rak dolazi s istočnih obala Sjedinjenih Američkih Država i tamo je komercijalna vrsta. Drugi primjeri još se proučavaju - vidjet ćemo može li se koristiti za jelo ili u druge svrhe, pojasnio je Milat.
Vatrenjača se Sredozemljem širi velikom brzinom, a stručnjaci upozoravaju da se mrijesti i nekoliko puta mjesečno. Hrani se mlađi različitih ribljih vrsta koje na nju nisu evolucijski prilagođene i ne prepoznaju je kao prijetnju.
– Ona je ekološki problem zato što jede uglavnom mlađ svih vrsta, a te se vrste ne boje vatrenjače. Evolucijski će trebati puno vremena da se to promijeni. Sreća je što je riba jako dobra za jest i može biti u ponudi restorana, što je dodatna motivacija ribolovcima, rekao je Pero Ugarković.
– Susreo sam je dva puta 2025. godine, kod Visa i Šolte. Dubine su bile oko osam do deset metara. Lebdi iznad dna i uopće se ne boji, možete joj se jako približiti, ne bježi, opisao je Dropulić.
Iskusni ronioci upozoravaju i da se u Jadranu sve češće susreću nove vrste riba, poput strijelki i papigača, dok su neke autohtone vrste, poput lubina, sve rjeđe.
Dok zemlje poput Cipra, Grčke i Turske već sustavno potiču izlov ribe lava, u Hrvatskoj se zasad pokušava barem smanjiti njezina brojnost – kroz nagradnu igru i poziv ribolovcima da se uključe u zaštitu Jadrana.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora