Prve pistacije u Dalmaciji, novi koraci prema održivoj poljoprivredi

Znanje, nove tehnologije i umrežavanje ključ su razvoja održive poljoprivrede – zaključak je međunarodne konferencije u Trilju koja je okupila znanstvenike iz 20 zemalja.

Stručnjaci su raspravljali su o nekemijskim metodama suzbijanja korova te o prilagodbi Europskom zelenom planu i zajedničkoj poljoprivrednoj politici.

Novi nasadi u dalmatinskom zaleđu

Na 50 hektara državnog zemljišta u Ugljanima pokraj Trilja posađeno je 18 tisuća stabala badema i 12 tisuća stabala pistacija, uz vinovu lozu i divlje šparoge. Prvi ozbiljniji prinos očekuje se za tri do pet godina.

– Osim izravnih koristi za kupce ekoloških proizvoda, veliki su benefiti i za prirodno okruženje. Ne koriste se pesticidi ni herbicidi, sve se radi mehanički, a energija za preradu dolazi iz vlastitih sustava, rekao je Juraj Ivanković, konzultant tvrtke za proizvodnju, otkup i distribuciju voća i povrća.

Gradonačelnik Trilja Ivan Bugarin istaknuo je da se u cijelom cetinskom kraju radi na jačanju poljoprivrednog sektora koji ima velik potencijal i povoljnu klimu.

Suradnja znanosti i proizvođača

Ravnateljica CEKOM-a 3LJ Jelena Ružić naglasila je važnost povezivanja akademske zajednice i proizvođača.

– Bez doprinosa znanosti teško ćemo ići naprijed. Važne su edukacije i primjena znanstvenih spoznaja u praksi. Nadam se da će se mali i srednji poduzetnici još više oslanjati na znanstvenu zajednicu, poručila je Ružić.

Znanstvenici su upozorili da poljoprivreda sve teže odolijeva klimatskim promjenama i tržišnim poremećajima.

– Sve je teže proizvoditi hranu na tradicionalan način. Treba okupiti znanje i energiju kako bismo te spoznaje primijenili u praksi, rekla je dr. sc. Amra Bratovčić s Tehnološkog fakulteta u Tuzli.

Ciljevi Europskog zelenog plana

– Smisao je da se razvoj nastavi, ali uz smanjenje zagađenja. Europska unija donijela je Zeleni plan prema kojem se sredstva za zaštitu bilja moraju smanjiti do 2030. godine, zamjenom starijih pripravaka novima, rekao je izv. prof. dr. sc. Mario Bjeliš, dekan Agromediteranskog fakulteta u Splitu.

Projekt okuplja partnere iz 20 zemalja koji istražuju nekemijske metode suzbijanja korova u nasadima ljekovitog i aromatičnog bilja.

– Organska poljoprivreda naša je budućnost. Moramo udružiti snage i razvijati nove tehnologije. Europa je na dobrom putu, istaknula je dr. sc. Juliana Navarro Rocha iz Španjolske.

Iz Poljske poručuju da su spremni za nove propise.

– Proteklih godina mnogo se promijenilo, prilagodili smo zakonske okvire i spremni smo za novi iskorak, rekao je Pawel Sobczyk iz zaklade Pro Civis.

Hrvatska i nova poljoprivredna strategija

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak podsjetio je da je program ruralnog razvoja koji traje od 2013. uspješno proveden te da sada slijedi nova strategija do 2027. godine.

S ciljem da ekološka proizvodnja čini 25 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje, promjene su nužne.

– Još nismo blizu tim brojkama, ali nove mjere trebale bi potaknuti ljude da se bave ekološkom proizvodnjom, poručio je Andrija Polić, vlasnik agroturističkog imanja.

Ciljevi su ambiciozni, ali uz jasnu viziju, odgovarajuće mjere i sustavan pristup – ostvarivi.