Otvorenje izložbe "Delmati - između mita i stvarnosti" u Splitu

U splitskom Arheološkom muzeju otvara se izložba "Delmati - između mita i stvarnosti", a riječ je o jednom od najiščekivanijih kulturnih događaja ove godine. Izložba je rezultat višegodišnje suradnje stručnjaka iz 14 institucija, a bavi se ostavštinom naroda Delmati po kojima je Dalmacija dobila svoje ime.

Uoči otvaranja izložbe "Delmati – između mita i stvarnosti" u splitskom Arheološkom muzeju, njegov ravnatelj dr. sc. Ante Jurčević istaknuo je da ova izložba u 18 tematskih cjelina donosi "prvi put otkad se Delmati proučavaju jednu sintezu dosadašnjih znanstvenih i stručnih spoznaja i zaključaka''.

- Isto tako i jedan pregled najznačajnijih arheoloških nalaza s područja na kojem su Delmati živjeli, dodao je.

Jurčević je naglasio da je na složenom projektu sudjelovalo 14 institucija s prostora na kojem su Delmati nekada živjeli, a to je prostor ''negdje od rijeke Krke do rijeke Neretve i gore zapadne Bosne i zapadne Hercegovine''.

- U njemu sudjeluje 14 institucija iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i sama ta koordinacija i posudba građe te prezentacija svega toga bila je dosta zahtjevna. Nikad nije napravljen jedan takav obiman prikaz delmatske materijalne kulture, izjavio je.

- Cilj projekta bio je napraviti sintezu dosadašnjeg istraživanja i objaviti sve najznačajnije nalaze i lokalitete te onda pokrenuti nove projekte istraživanja kojima bi nakon par godina napravili novu izložbu gdje bi komparirali dosadašnje spoznaje i nove rezultate istraživanja, objasnio je.

Jurčević je poručio da izložbu i istraživanje zapravo ''duguju ovom narodu koji je i dao našoj Dalmaciji ime'' te kako je on ''sastavni dio identiteta ovoga prostora''.

- Oni su nas oblikovali na neki način odnosno oblikovali su ovaj prostor i bilo bi zaista neodgovorno prema toj kulturnoj baštini da je ne obradimo na način kakav zaslužuje, rekao je.

Tko su bili Delmati?

Bavili su se stočarstvom, obradom zemlje i vune, različitim obrtima i trgovinom, uz zaštitnika šuma, stada i pastira i njegovu družicu, Delmati, poznati i kao vješti, žilavi vojnici, štovali su i boga rata, a živjeli su u dobro uređenoj zajednici, na teže pristupačnim, izdignutim područjima na kojima su podizali gradine okružene bedemima.

- Kad dođete na te vrhove i vidite cijelo to prostranstvo koje se odjedanput otvori i cijeli taj pogled, točno vam bude jasno zašto su tu živjeli, u skladu s prirodom. Jednako su ovisili o njoj, nekad je bilo teško, ali zapravo su živjeli možda prirodnije nego mi danas, tvrdi Marta Kalebota, suautorica i kustosica izložbe u Arheološkom muzeju u Splitu.

A o tome svjedoči i više od 400 artefakata koji su nakon Tomislavgrada, Sarajeva i Livna - napokon stigli i u grad podno Marjana.

- Prvi su put izloženi nalazi jedne solinske gradine o kojoj malo tko zna, ali je jedan od najbitnijih lokaliteta na ovom području. Imamo ekskluzivno i nalaze novih istraživanja antičkog Epetija, istaknuo je Ivan Šuta, ravnatelj Muzeja grada Kaštela.

Osim toga, osmišljena je i zanimljiva scenografija, ali i brojne ilustracije svakodnevice naroda po kojemu je Dalmacija i nazvana.

- Prezentirano je nekako sve što znamo trenutno o Delmatima, ali s ciljem nastavka istraživanja Delmata i nastavka projekta u nekom drugom obimu i zaštita tog cijelog delmatskog nasljeđa, rekao je suautor izložbe Stipan Dilber iz Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu.

- Ono što je jako bitno je to da je ova priča zapravo neki svojevrsni povratak identitetu, a druga stvar je vraćanje Delmata u život. Shvatimo to metaforički, ali prvi put je integracija arheologije s turizmom, rekao je Lino Ursić, koordinator projekta, Splitsko-dalmatinska županija.

Izložba "Delmati - između mita i stvarnosti" plod je višegodišnje suradnje vrhunskih stručnjaka iz čak 14 hrvatskih te institucija iz BiH, a u Splitu ostaje do 31. listopada.