Prve pistacije u Podravini: OPG-ovac iz Virja odvažio se na eksperiment

Sve toplija ljeta i blaže zime otvaraju nove mogućnosti. U Podravini je jedna obitelj odlučila iskušati nešto sasvim novo. Na obroncima iznad Virja prije gotovo dvije godine zasadili su pistacije, a ove su godine ubrali i prve plodove.

Umjesto grožđa – pistacije! Na obroncima Bilogore, ondje gdje su se desetljećima prostirali vinogradi, danas raste biljka koju bismo prije očekivali negdje na Mediteranu. I ne samo da je preživjela podravsku zimu i ljetne žege – ove je godine dala i prve plodove.

- Posadili smo pistacije, prve u Podravini, i evo, ovdje u ruci držim prvi plod podravskih pistacija koje su izrasle na našoj parceli, poručio je Vladimir Čagran, vlasnik OPG-a Čagi iz Virja.

Sve je počelo u veljači prošle godine. Obitelj Čagran odlučila je na svojem gospodarstvu dati priliku biljci koja se tradicionalno uzgaja tisućama kilometara južnije.

- Pa malo ludost, malo eksperiment, idemo probati sve ovoga, ima indijskih banana, ima svega toga tropskog voća kod nas, pa idemo probati s pistacijama. A drugo, cijena pistacije je jako dobra na tržištu, tako da vidimo, možda ćemo kakve i novce zaraditi kroz par godina s te pistacije, naglasio je poljoprivrednik.

Klimatske promjene otvorile nove mogućnosti

Čagranovi se inače bave stočarstvom i ratarstvom. No na zemlji na kojoj su nekada uspijevali vinogradi sada traže nove mogućnosti. 

- Od početka smo to držali malo u tajnosti jer smo se bojali da ne ostanemo bez sadnica. Onda se poslije saznalo, pa se svi čude. Pa kako pistacije, pa kako tu podneblje bude? Pa kod nas su sad već blage zime, već godinama imamo i smokve i čujem da su ljudi bademe posadili, pa budemo vidjeli kako to bude uspjelo, ispričala je Željka Čagran, također dio OPG-a Čagi.

Ono što je donedavno zvučalo kao poljoprivredna egzotika na našem kontinentu, zbog klimatskih promjena, više nije tako nezamislivo - ističe struka. 

- Pistacio prvenstveno zahtijeva topla i duga ljeta kako bi moglo doći do punjenja same jezgre, što u zadnje vrijeme nije neki problem s obzirom da su ljeta sve ekstremnija. Naime, tradicionalno pistacio se uzgaja u Iranu, Mediteranu, Kaliforniji, a sada, kako su sve blaže zime, polako se počeo uzgajati i na kontinentu, objasnio je Marko Vuković s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Ipak, toplije vrijeme nije jamstvo uspjeha. Dovoljna je jedna oštra zima ili proljetni mraz da višegodišnji trud propadne. Zato je podravski nasad zasad prije svega vrijedan pokus.

- To znači da postoji mogućnost uzgoja pistacija, ali treba dugoročno to ispitati jer nije svaka zima ista. Pistacio ima određeni minimum temperature koji podnosi, ali što jasno ovisi o kondiciji same biljke. Stoga su potrebna jednostavno dugoročna istraživanja, više godina da se vidi kako će se dugoročno ponašati u kontinentalnim uvjetima, pojasnio je Vuković.

Prvi ozbiljniji prinosi nakon nekoliko godina

A osim odgovarajućeg tla i klime, pistacija ima još jednu zanimljivu posebnost. Za plodove su joj potrebne muške i ženske biljke. Uz pravilan odabir sorata i rezidbu, prvi ozbiljniji prinosi očekuju se tek nakon nekoliko godina.

- Pa neka predviđanja su tri do pet godina da bi trebali roditi i onda intenzitet kreće od šeste godine nadalje, kazao je Vladimir Čagran.

Da zanimanje za pistacije nije ograničeno samo na ovaj podravski eksperiment, potvrđuju i trgovci sadnicama. One u Hrvatsku stižu iz europskih rasadnika, a kupci sve češće dolaze i iz kontinentalnih krajeva.

- Ovo su sadnice pistacije, stigle su iz Španjolske, iz jednog renomiranog europskog rasadnika s kojim surađujemo već nekoliko godina. Plasiramo ih u cijelu Hrvatsku, kako mediteransku, tako i kontinentalnu, a isto tako i u susjedne zemlje, istaknuo je Filip Holi iz poljoprivredne trgovine FIDOS.

Sve veći interes za uzgoj pistacije otvara i brojna pitanja o njezinoj prilagodbi kontinentalnoj klimi. Odgovore će pokušati pronaći stručnjaci Agronomskog fakulteta, koji će na različitim sortama i podlogama istraživati može li ova mediteranska voćka dugoročno uspijevati i u našim kontinentalnim krajevima.