Toplo vrijeme i manjak snijega negativno utječu na poljoprivredu

08.01.2023.

07:00

Autor: Sandra Špoljar/Regionalni dnevnik/HRT/A.S.

Toplo vrijeme i manjak snijega negativno utječu na poljoprivredu
Toplo vrijeme i manjak snijega negativno utječu na poljoprivredu
Foto: Regionalni dnevnik / HRT

Umjesto da im sunce obasjava polja, poljoprivrednici s područja Varaždinske i Međimurske županije najsretniji bi bili da im se polja što prije zabijele od snijega. Jer, zemlja bi tada upila vlagu koja će biljkama itekako biti potrebna ako i ove godine bude dugih i sušnih razdoblja. Pribojavaju se i kasnih proljetnih mrazova. Posljednjih mjeseci dio njih povećao je i cijene svojih proizvoda, no ne zbog uvođenja eura, već zbog visokih cijena repromaterijala.

Topli dani s prosječnom temperaturom zraka od desetak stupnjeva bili bi idealni za radove da nije siječanj. Na polju nedaleko od Ludbrega Mirko Lastavec- proizvođača bučina ulja zabrinut je za svoje polje. Ne uživa u toplom vremenu, nego zabrinuto gleda u polje.

- To ne može biti dobro. Jer vidim da sada već pušu vjetrovi, vlaga će otići u zemlju i ne znam kakva će biti poljoprivreda. Bit će slabo ako nema snijega da to malo natopi, rekao je Mirko Lastavec, ratar iz Hrastova.
 

Što se plodoreda tiče, ova se kultura na istoj zemlji može sijati dvije godine zaredom. 

- Onda imam kukuruz ili žito, već stavim i treba dobro gnojiti, jer ako nema dobroga gnoja, nema niti uroda, objasnio je Mirko. 

Sunce je prerano probudilo i pčele Željka Trupkovića iz Novog Sela Rok. U normalnim vremenskim uvjetima one živnu tek oko polovine siječnja, no ove zime to se dogodilo već za Božić. Što su pčele aktivnije, troše više hrane, pa će ih pčelari morati dodatno dohranjivati. No ovaj poznati međimurski pčelar najviše strepi od kasnih proljetnih mrazova.

- Mi se bojimo da ne bude četvrti, peti mjesec s mrazovima. Primjerice 2021. godine nam je svibanj bio najhladniji otkako mjerimo temperaturu i ako nam se tako nešto dogodi sada, imat ćemo veće štete nego od ovoga što je sad, rekao je Željko. 

Cijenu meda neće dizati sada zbog eura. Korekciju su već napravili tijekom ljeta zbog porasta troškova proizvodnje.

- To je poskupljenje bilo 1. srpnja. Znači moramo cijeniti svoje pčele, svoj med, jer bagrem smo imali nakon dvije, tri godine i naša cijene je od 1. srpnja 80 kuna, objasnio je.

- Znači odredili smo cijenu 10 eura i 50 centi, to je negdje tu slično, dodao je. 

Kako će se izmjenjivati pčelinje paše obitelj Trupković svojih će 250 pčelinjih zajednica i ove, kao i prethodnih godina, iz Međimurja premještati u druge dijelove zemlje od Podravine, Bilogore pa sve do Baranje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!