Kasna sadnja autohtonog dobravskog ljuka u Donjoj Dubravi

U Donjoj Dubravi u Međimurju dvadesetak dana kasni sadnja dobravskog ljuka - tako, naime, luk ondje zovu. Dobravski ljuk je inače autohtona, zaštićena sorta. Sve manje tamošnjih uzgajivača tog povrća ipak vjeruje da će i s kasnijom sadnjom urod biti dobar. Uzgoj, inače, potiče i tamošnja općina. 

Josip Sabol iz Donje Dubrave napokon je dočekao dobre vremenske uvjete. Na pomno pripremljene gredice sadi dobravski ljuk. Kasnije nego lani.

- Zbog onih klimatskih uvjeta kako je bilo i zbog čega nismo posadilli prije mjesec dana, a znamo da je bilo i mraza i puno kiša, parcela se jednostavno nije dala pripremiti, kaže Josip Sabol, proizvođač dobravskoga ljuka.

Dobravski ljuk autohtona je i zaštićena sorta luka koja se nalazi i na sortnoj listi RH i u Katalogu sorti poljoprivrednog bilja Europske unije. Kako bi zadržali postojeće proizvođače te privukli nove, proizvodnju ovog povrća novčano potiče i općina Donja Dubrava.

- Za proizvodnju kilograma ljuka mi imamo poticaje 0,66 eura, za male lukovice je za litru lučice 2 eura i za sjeme, to je jedna žličica sjemena, 1,5 eura, kaže Marijan Varga iz općine Donja Dubrava.

Unatoč tome, proizvedene količine daleko su manje od potražnje. A nekada je Dobravski ljuk bio neizostavni dio svakog ovdašnjeg gospodarstva.

Josip ga je s pokojnom suprugom Slavicom počeo saditi prije dvadesetak godina. Odlučili su se za eko proizvodnju iako je to automatski značilo težu zaštitu povrća od bolesti.

- Ja sam govorio, bio sam onda puno mlađi i još nisam imao sijede kose, ali sam govorio da je hrana uvijek bila i morat će biti broj jedan. Nažalost, mi smo hranu marginalizirali, kaže Josip Sabol.

Dobravčani su u popularizaciju svojega ljuka krenuli sa susjedima Slovencima.

Potražnja za dobravskim ljukom je velika. Posebno nakon blagdana svete Margaljete 13. srpnja, kada je, smatraju mještani Donje Dubrave, idealno vrijeme za njegovu berbu. Sezona završava u kolovozu velikom manifestacijom 'Dani dobravskoga ljuka'.