Sjemenska štedionica čuva blaga od nacionalnog interesa

U Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom, čuvaju sjeme iz svih krajeva naše zemlje, a naša ekipa ju je posjetila u povodu osamdeset godina postojanja instituta. 

U stranim dokumentarcima o šumama mogu se čuti i pohvale da imaju sjemensku štedionicu, koje su blago od nacionalnog interesa. Imamo je i mi - i to u Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom.

Sjeme može biti plod poput žira, ili je skriveno u češeru, tako da u institutu imaju cijele pogone za odvajanje bjelogoričnog i crnogoričnog sjemena.

-  Nalazimo se pogonu za doradu sjemena, u takozvanoj trušnici koja nam prethodi postupku izvlačenja sjemena iz primjerice češera. To sjeme će ići u hladnjaču i dugoročno ili kratkoročno će se čuvati u sjemenskoj štedionici. Ovdje u trušnici imamo nekoliko faza uz pomoć kojih dobivamo sjeme iz češera koji se beru ne bilo gdje, nego u određenim šumskim sastavima, dakle šumskim sjemenskim objektima. Hrvatski šumarski institut nadzire cjelokupan tijek te proizvodnje šumskog reprodukcijskog materijala, dakle šumskog sjemena, objašnjava dr. sc. Mladen Ivanković.

Sjeme se prikuplja samo u godinama kad je urod jako dobar, i skladišti se u hladnjaču. 

- Imamo sjeme koje se jednostavno može čuvati na dulji vremenski period, a neke vrste ne možemo čuvati na dulji vremenski period. Trenutno u Hrvatskoj jedna je od zanimljivih stvari to što mi dugoročno čuvamo sjeme crnog bora s Vidove gore. Dakle, pinus nigra dalmatica, mi ga imamo u našim hladnjačama. To nam je bitno jer znamo kakve su situacije danas i kakve se godinama dešavaju na našem Jadranu - to su požari, u tim požarima veći ili manji šumski kompleksi mogu izgorjeti u vrlo kratkom vremenu, dodaje Ivanković.

Sve to odlično izgleda: u novoj zgradi, u uvjetima kakvi trebaju biti. Jedino smo malo razočarani što to nije u nekom bunkeru skrivenom pod zemljom.

- Nemamo za sada bunkere i ne radimo u tajnosti. Dakle, ovo je pogon koji je napravila država Hrvatska sredstvima Ministarstva poljoprivrede i sukladno zakonu Zakonu o šumskom reprodukcijskom materijalu, Hrvatski šumarski institut je službeno tijelo koje mora u svojim prostorima imati tu sjemensku štedionicu i zadužen je za banku gena i sjemensku banku, kaže Ivanković.

Cilj je očuvanje genske raznolikosti šuma u Hrvatskoj. Tako je ustanovljena banka gena koju među ostalim uključuje i živi arhiv.

- Živi arhiv su i šumski sjemenski objekti, i neke uzgojene populacije, pokusi provenijencija, klonske plantaže, kultura tkiva, laboratoriji za kulturu tkiva... Dakle, to je jedan dio genetske banke. Mi u ovom institutu u Jastrebarskom imamo nekih 6 - 7 hektara tog živog arhiva. Konkretno, se sada nalazimo na novo osnovanoj klonskoj sjemenskoj plantaži nizinskog poljskog jasena fraxinus angustifolia, ističe Ivanković.

Štošta utječe na stabla - bolesti, klimatske promjene... Što se sa sjemenom tada događa ovdje se već godinama prati, u laboratoriju osnovanom 1959. godine.

-  Sjeme je živa materija i ovisi o godini uroda. Godine se međusobno klimatološki i vremenski razlikuju. Kad je suša, kad su nepovoljni uvjeti, onda se događa da nema sjemena, jer svaka vrsta drugačije reagira na te klimatske promjene. Kažemo da šumsko drveće plodonosi u određenim intervalima. Ti intervali su normalni, oni su obično bili dvije do tri godine, četiri, pa čak do deset godina ovisno o vrsti. S obzirom na ove ekstreme i klimatske promjene koje se događaju, događa nam se da za neke naše vrste, kao što je bio problem sa hrastom, da urod izostane, upozorava dr. sc. Maja Gradečki - Poštenjak.

Kvaliteta sjemena uključuje ispitivanje različitih fizičkih i fizioloških obilježja sjemena. Jedno od njih je klijavost. Evo primjera za hrast lužnjak:

-  Do unazad zadnjih pet godina, prilikom ispitivanja klijavosti za sjeme hrasta lužnjaka, primijetili smo da je vrijeme klijanja, odnosno formiranja klijanca, produljeno. Dakle, imamo osjećaj kao da se zbog tih promjenjenih temperatura, pogotovo ljetnih, i dalje prema jeseni, kad se sabire hrast lužnjak, da se s tim sjemenom nešto događa, da se on kao uspava, da postaje dormantno, a to znači da ono ne klije odmah kako je to propisano i istraženo, jer za proces naklijavanja hrasta lužnjaka potrebno je 28 dana. Nakon 28 dana u laboratoriju pod povoljnim uvjetima izraste mala biljčica, odnosno klijanac, objašnjava Gradečki - Poštenjak.

Cijela znanost oko zrna sjemena, katkad i ne toliko malog jer sjeme je kod nekih vrsta zapravo plod. Tako "morski kokos" teži 18 kilograma, pa ga probajte posaditi.