Kako uzgojiti vlastiti povrtnjak znaju na Agronomskom fakultetu

Budući da situacija s cijenama povrća ide na gore, mnogi razmišljaju o povrtnjaku, dovoljno velikom za obiteljske potrebe. Proljeće je pravo vrijeme da se krene, a za početnike, savjeti sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta zlata vrijede.

- Istraživanja pokazuju da je potreba za raznovrsnim povrćem oko 80 do 100 kilograma godišnje po osobi. Tu nije uključen krumpir zato što on je češće na jelovniku i veće su potrebe za tim povrćem. Da bi se proizvela ta količina povrća potrebna je površina od oko 200 kvadrata, napominje doc. dr. sc. Sanja Faber Uher s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U tradicionalnom vrtu su formirane, uredne gredice. Luk sada već naveliko raste. U plasteniku također sve buja. Čak se luk i salata ondje već beru. Ostale povrtne kulture još su tek biljčice, ili mali gomolji. Među njima se ističe jedan novi, a vrlo zdrav - kineski jam.

- To je biljka koja potječe iz tropskih krajeva i tu kod nas se može uzgajati u ovom toplom dijelu godine. Sada je recimo vrijeme njezinog razmnožavanja. Tu možete vidjeti reznice tog korijena iz kojih će se razviti mlade biljke. Te biljke imaju zanimljive listove i to je biljka penjačica od koje se koristi podzemni dio, dakle zadebljali korijen, a specifična je zbog toga što je korisna za ljudsko zdravlje. Korijen je poželjan u prehrani ljudi koji imaju problema s kiselinom želuca, dakle obnavlja stjenku probavnog sustava želuca, dodaje Faber Uher.

Dok studenti agronomije pikiraju biljke u zemlju, profesorica kao bazu upotrebljava blok kamene vune.

- Primjerice, krastavce uzgajamo u kamenoj vuni. Mnogim ljudima je to odbojno, ali tu nema ništa štetno. Kamena vuna služi samo kao supstrat za ukorjenjivanje krastavca. Ona nema nikakvih hraniva, ali je poželjna zbog zadržavanja vlage i procijeđivanja, znači zbog pogodnih vodozračnih odnosa za rast korjenovog sustava, ističe Faber Uher.

Salata i luk često se sade jedno uz drugo. Odlični su susjedi, pa i kad ih se uzgaja vertikalno uz primjenu hidroponske tehnike.

- Vertikalni hidroponski toranj funkcionira na način da prvo pripremimo otopinu od mikro-makro elemenata koji zatim cirkuliraju kroz cijeli toranj i na taj način biljke dobivaju hranjive tvari koje bi inače dobile biljke u tlu, objašnjava studentica hortikulture Tomislava Klobučar.

Bakici koja cijeli život sadi povrtnjak na tradicionalan način ovo ne izgleda privlačno, ali novim naraštajima da. Upravo zato je Tomislava vertikalni uzgoj odabrala za završni rad.

- Prednost je to što puno manje mjesta trebaju za rast, odnosno može se iskoristiti bolja kvadratura i s time imamo odmah veći prinos. Isto tako možemo kontrolirati količinu vode, možemo smanjiti potrošnju vode i puno smanjiti pojavu štetnika, što znači da ne moramo ni koristiti herbicide, odnosno pesticide, kaže Tomislava.

Svijet ide u smjeru hidroponskog uzgoja povrća. Sadi se u zatvorenom, u kontroliranim uvjetima. Oni koji nemaju zemlju, a žele svoje povrće, ovo mogu raditi čak i na balkonu - i eto povrća, i to cijele godine.