Nepokošeno bilje korisno za ekosustav
Zašto na gradskim površinama u Ludbregu trava još nije pokošena? I dok na prvi pogled djeluje zapušteno, iza odgode košnje stoji jako dobar razlog. U brojnim europskim gradovima već duže postoji ta praksa, a Ludbreg ju je uveo prošle godine. Jer - što trava i poljsko cvijeće duže rastu - duže će biti i hrane za pčele, leptire i ostale kukce.
Baš se vidi da uživaju. I sasvim su sigurno zahvalne Ludbregu što misli na njih. Jer površine s visokom travom i poljskim cvijećem sve je teže pronaći.
- Odgođena košnja je način upravljanja javnim površinama tako da se to ne kosti često. Tu je prava bioraznolikost, tu slijeću i pčelice i leptirići i muhe lebdjelice, bubamare i one skupljaju pelud. To im je važno i za njihovu hranu kazala je Maja Kovačić, voditeljica Odjela održavanja javnih površina Lukom, Ludbreg.
Većina građana svjesna je da je nepokošeno bilje korisno za ekosustav.
- Među tim tratinčicama i maslačcima obično su i nekakvi korovi koji brže rastu, pa možda to izgleda malo zapušteno, ali s druge strane, samo je korisno, rekao je Krešimir Horvat, direktor Komunalnog poduzeća Lukom, Ludbreg.
Zbog ubrzane gradnje u brojnim europskim gradovima već je sada nemoguće vidjeti ovakve prizore. A samo jedan mali poljski cvijet može nahraniti i 50-ak kukaca.
Uz gradove, ovakav doprinos ekosustavu mogu dati i građani, ako u svom dvorištu puste travu da malo dulje raste.
- To nije neurednost, to nije neodržavanje, to je jedino pomaganje našim oprašivačima da opstanu, naglasila je Kovačić.
Možda će još koji grad slijediti primjer Ludbrega i obradovati kukce cvjetnom livadom.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!