Šibenska knjižnica vapi za obnovom

Šibenska knjižnica godinama čeka obnovu. Atraktivna zgrada istaknutog hrvatskog arhitekta Ivana Vitića izgrađena je davne 1961., a 2005. u njoj je dom pronašla Gradska knjižnica. 18 godina kasnije Knjižnica vapi za obnovom, a zbog dotrajalosti već su je dva puta zadesili i požari.

Svaka veća kiša knjižničarima zadaje glavobolju.

Ravnatelj Gradske knjižnice ''Juraj Šižgorić'' Šibenik Vilijam Lakić novinarskoj ekipi HTV-a pokazao je oštećenja na zgradi.

Prijete i požari, u posljednjih pola godina imali su čak dva, zbog dotrajale rasvjete, a najveći problem su troškovi grijanja i hlađenja.

- Zimi se strahovito puno troši na grijanje zgrade, a ljeti još više na hlađenje s obzirom na to da je zgrada ima veliku staklenu fasadu, navodi ravnatelj Lakić.

Zgrada je kulturno dobro, i kada je knjižnica u njoj otvorena 2005. divili su joj se kao jednoj od najljepših u Europi. I danas Šibenčanima oduzima dah.

- Jedan od najljepših dijelova grada, kaže Šibenčanin Miro te dodaje: Civilizacijski domet ovog našeg prekrasnog grada, stvarno prekrasno i vrlo je važno - na prekrasnom je mjestu, tako da nam je pri ruci.

Slaže se s njime i Lucijana. 

- Knjižnica je predivna, predivna je izvana, a još više iznutra, znači puno nama odraslima, a manjima još više da razvijaju odnos prema knjigama. Književnosti nas vodi u razne svjetove, kaže.

A u svijetu realnosti, knjižnicu čeka temeljita obnova.

 

- Zgrada ima veliki potencijal za maksimalno iskorištavanje energetske učinkovitosti, prije svega kad je riječ o potrošnji energije, smatra ravnatelj Lakić.

Gradska uprava projekt obnove prijavila je početkom travnja.

- Radi se o golemom projektu, 3,2 milijuna eura. Najvažnije je ako dobijemo, a vjerujem da ćemo dobiti, su bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ističe pročelnik UO za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika Petar Mišura. 

- Mijenjamo tu stijenu, radimo hidroizolaciju krova i ono što je najvažnije kompletni sustav grijanja, hlađenja i ventilacije, dodaje Mišura.

Planirana obnova trajala bi godinu i pol, a korisnici bi dobili knjižnicu kakvu zaslužuju!