U hrvatskom dijelu Jadrana ostalo još samo 10-ak plemenitih periski

Nakon masovnog pomora plemenitih periski u Sredozemlju prije nekoliko godina, prouzročenog smrtonosnim parazitom, pretpostavlja se da ih je u našem dijelu Jadrana ostalo samo desetak. Tu, kritično ugroženu morsku vrstu, pokušavaju spasiti i u pulskom Aquariumu kamo je stiglo pet periski iz venecijanske lagune.

U poznatom utočištu morskih organizama u Puli pokušat će dobiti nove jedinke koje će biti vraćene u more.

Ove bi Talijanke mogle biti spas za plemenite periske diljem Mediterana. Prekrasni su to odrasli primjerci, spolno zreli, a pretpostavlja se i rezistentni na smrtonosni parazit.  

- Radi se o pet odraslih jedinki. Najveća ima 58 centimetara duljinu ljušture. Radi se o periskama iz Venecijanske lagune gdje se smatra da je jedina živuća populacija od 10 tisuća jedinki, pojasnila je biloginja Ela Pahor.

U Pulu su stigle s jednim ciljem. Ovdje će pokušati učiniti nešto što nikome nije pošlo za rukom. U kontroliranim uvijetima razmnožiti plemenite periske.

Stoga se drže u bazenima s filtriranom i pročišćenom vodom, određene temperature, hrane se nekoliko puta na dan. Sve kako bi se osigurali optimalni uvjeti za razmnožavanje.  

- Polako ćemo podizati temperaturu u bazenima jer se one mrijeste kada je temperatura mora između 24 i 25 stupnjeva. Nadamo se da ćemo tako potaknuti prirodni mrijest, odnosno da će periske početi izbacivati jajašca i spermu, rekla je biloginja Ludovica Rodriguez.

To se u prirodi događa u kasno proljeće, a vrhunac mrijesta u ljetnim je mjesecima. Kad počne, periske koje su sada same u bazenima, spojit će u parove. 

- Pred nama je velik izazov jer je periska hermafrodit, odnosno dvospolac koji, da bi spriječio samooplodnju, ne proizvodi muške i ženske spolne stanice istodobno. Moramo potaknuti to da u određeno vrijeme jedna periska ispušta jajašca, a druga spermije kako bi došlo do oplodnje, dodala je Rodriguez.

Međunarodni tim znanstevnika

Tako oplođena jajašca trebala bi se za nekoliko tjedana razviti u ličinke. Najkritičniji je dio da one iz morske vode u kojoj plutaju, sjednu na dno i započnu svoj rast.  

- Ako razmnožavanje uspije postoji ta nada da dobijemo juvenilne jedinke koje do Aquariumu možemo potencijalno razmnožiti u prirodi, dodala je Pahor.

Uz naše na tome trenutačno rade talijanski, španjolski i francuski znanstvenici. Iako su šanse male, držimo im palčeve da u tome uspiju.