U Staroj Plošćici već dvadesetak godina oživljavaju mašinanje

11.08.2024.

07:04

Autor: Marijana Kranjec/Danijela Hegediš Preskočil/B. A./Dnevnik/HRT

Zahvaljujući suvremenim poljoprivrednim strojevima za ratare je žetva već davno završena priča. No, još do prije pedesetak godina nije bilo tako. Mladima gotovo nezamisliv posao poznatiji kao mašinanje već dvadesetak godina oživljavaju u Staroj Plošćici nedaleko od Bjelovara.

Kad povorka fijakera i kola prođe Starom Plošćicom svi znaju da počinje velik posao. Prije dva tjedna žito su poželi, a sada ga treba vršiti. Jer zrno od klasja nekad se nije odvajalo već na polju.


- Nekad je ostajalo dugo na polju, pa se vozilo kod kuće, slagala se kamara, zvalo se je i nakon 8-10 dana kad si došao na red mašinalo se na dreš, objašnjava Zdenka Brnić iz Stare Plošćice.


A dreš ili vršilicu trebalo je dočekati, pa su žetva i mašinanje trajali i više od mjesec dana.


- Onda je bilo i druženje, išlo se od kuće do kuće, pa smo želi i mašinali, a sad to kombajn sve na polju obavi sam, ljudi to samo istovare, i sve je mehanizacija, kaže Mira Žunac iz Velikoga Grđevca.


Ovo je gotovo muzejski primjerak. Dreš iz 1942. s remenima na traktorski pogon, mnoge je vratio u djetinjstvo.


- Nismo išli na more, čekali smo mašinanje, kaže Dragica Šustić.


- Ma kakvo more, u 4 su nas dizali, do 12 sati se nije stajalo, nadovezuje se Ivan Varga.


Zna to dobro i vlasnik dreša koji je posao učio od roditelja. Iako sa sinom obrađuje sto hektara zemlje, još je i entuzijastični skupljač starodobnih traktora s mnogo planova.


- Htio bih napraviti muzej poljoprivrednih strojeva i jednu etno kuću, nešto se radi oko toga, a treba malo vremena, tako da ne možemo sve stići, kaže Mladen Kobra iz Stare Plošćice.


Dobro bi to došlo i ovom moslavačkom selu s jedva dvjesto stanovnika. Nedostaju im mladi, no ovako barem jednom na godinu privuku mnogo posjetitelja.


- Više smo uspjeli pobuditi nostalgiju i sjećanje starijim generacijama, koji su stariji od mene i to su doslovce radili. Ja to recimo nisam, nego naši roditelji, djedovi ili bake kojima je to bio najnormalniji posao preko ljeta, kaže Višnja Dreta, predsjednica Udruge Plošćičko mašinanje.


Najnormalniji, ali i najljepši. Jer cijelo je selo sudjelovalo najprije u radu, a zatim u druženju i veselju.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Od istog autora