21:23 / 07.10.2021.

Autor: Tina Šimurina/Puls/P.F./HRT

Uništavanje šuma zbog izgradnje vjetroelektrana

Izgradnja vjetroelektrana

Izgradnja vjetroelektrana

Foto: Puls / HRT

U borbi protiv sve razornijih klimatskih promjena i Hrvatska mora povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Investitori su pokazali znatan interes za ulaganja u vjetroelektrane. Zvuči dobro. Ali što kada za zelenu energiju moramo žrtvovati nemali dio šume? Upravo takav potez uznemirio je dio mještana i vikendaša u Veljunu Primorskom.

- Sad sam umirovljenica inače sam bila dugogodišnji djelatnik Kazališta komedija. Živim u Zagrebu, u naselju Prečko a moje korijenje po majci je odavde. Iz Veljuna Primorskog. Ja sam se jako zaljubila u taj kraj. Ta divljina, te šume, vjetrovi, surovost prirode a najljepša priroda, ispričala je Blaženka Blažinić.

- Što radimo ovoj zemlji i prirodi? Cijelo vrijeme govorimo moramo se boriti protiv klimatskih promjena. Moramo čuvati svako stablo, a mi siječemo stabla, stoljetna stabla, dodala je.

Vlado Krmpotić je umirovljeni pripadnik Hrvatske vojske. U Tigrovima je prošao sva bojišta. Vozio je ekipu HRT-a kroz područje na kojem će do kraja godine početi s radom veliki vjetropark.

- Vidite ove vjetrenjače kako niču, odavde se lijepo vide. One baš niču iz srca šume, to su kilometri i kilometri cesta. Čitavo brdo su ogolili. Sve je uništeno, pokazao je Vlado Krmpotić.

U šumi iznad Senja i kod Brinja bit će podignuto ukupno 39 vjetroagregata. Za svaki od njih probijena je široka pristupna cesta, iskrčeno 39 platoa na kojima se postavljaju vjetroagregati. Vlado i Blaženka, kao i ostali mještani, ne razumiju zašto se zelena energija treba proizvoditi tako da uništimo kilometre šume.

- Tu je preko 40 metara i više širina usjeka da bi se tu srce šume sasjeklo. Pogledajte vi to, pokazao je ekipi HRT-a Krmpotić.

- Zašto je toliko šume iskrčeno u vrijeme klimatskih promjena. Zašto se to trebalo raditi u šumi. Zašto ne tamo gdje nema šume a gdje ima vjetra. Jako velikog vjetra. Što ostavljamo našoj djeci, što ostavljamo našim unucima? Što ćemo im ostaviti? Nekome milijuna možda, rekla je Blaženka Blažinić.

- Ovaj projekt ušao je u prostorni plan Ličko-senjske županije. Podržale su ga sve Vlade. Studiju utjecaja na okoliš potpisao je još 2014. ministar u vladi Zorana Milanovića Mihael Zmajlović. Godine 2018. radove je otvorio premijer Andrej Plenković. Pohvalio je projekt i rekao da je to sjajan primjer suradnje Hrvatske i Kine. Jer mala tvrtka iz Senja Energija projekt koja je dobila dozvole prodana je kineskoj tvrtci Norinco. Iako smo zatražili razgovor s tvrtkom, do zaključenja reportaže nisu odgovorili, ispričala je novinarka HRT-a Tina Šimurina.

- Staništa divljači su uništena. Tu su gore radili preko 200, 300 strojeva, teške mašinerije. Sva je divljač uznemirena, sva je divljač oko kuća. Ljudi u selu ne mogu imati više ništa. Sve su divlje svinje istjerane, medvjedi su istjerani, razbijaju pčele, košnice, jeleni, srne, istaknuo je Vlado Krmpotić.

Zatražili smo mišljenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Nisu pristali na intervju, a u pisanom odgovoru pohvalili su projekt i ustvrdili da ima sve potrebne dozvole. Što načelno misle o gradnji vjetroelektrana usred šume nismo uspjeli saznati, objasnila je novinarka HRT-a Tina Šimurina.

Iz odgovora ministarstva:

- Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ne određuje lokacije zahvata nego ocjenjuje prihvatljivost već određenih lokacija na okoliš. Nositelj zahvata mora imati potvrdu Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine da je zahvat usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom, navode.

Studija utjecaja na okoliš je prihvaćena i projekt je dobio zeleno svjetlo. Pravno, sve je u redu. Profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Davor Škrlec od 2006. do 2012. bio je član povjerenstva Ministarstva zaštite okoliša.

- Svi zahtjevi koji su dolazili na procjenu utjecaja zahvata na okoliš i koji su u sebi sadržavali bilo kakav utjecaj na šumski prostor odnosno na krčenje šume da bi se izgradio neki energetski objekt tipa vjetroelektrane izdavana su negativna rješenja. Putujući po Europi i svijetu moram reći da nisam vidio primjer da su se krčile šume kako bi se gradile vjetroelektrane nego se poštivala konfiguracija terena. Ako to i je u planinskom sustavu gdje postoje šume onda se vjetroelektrane grade na dijelovima gdje su pašnjaci odnosno čistine jer je puno manji utjecaj na ekosustav, , izjavio je Škrlec.

Drugi stručnjak, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Neven Duić misli drugačije.

- U Hrvatskoj postoje ciljevi za gradnju vjetroelektrana koje treba napraviti na najboljim mogućim mjestima. Koji puta su ta najbolja moguća mjesta tamo gdje sada raste šuma. Šumu isto treba gledati kao jedan ekonomski resurs koji Hrvatska koristi oduvijek. Oko 50% Hrvata se povremeno grije na drva, industrija koristi tu šumu i ono što je bitno da količina šume u Hrvatskoj s vremenom ne pada. Dakle da raste ili stagnira i onda smo održivi. Dok god je to tako. Tako da ne treba svako drvo čuvati, treba čuvati okoliš u svojoj cjelini, smatra Duić.

Lokalno stanovništvo tvrdi da nisu bili upoznati s projektom. Nisu znali za javnu raspravu, nisu odlazili u sud vidjeti je li netko možda odlučio izvlastiti njihovu zemlju. Tvrde da su stavljeni pred gotov čin.

- Dva puta su mi slali 1.400 kn i ja nisam htio primiti i vratio sam im novce nazad. A za ovo nisam ni znao da će ovo kopati.Nisam uzeo novce jer sam ogorčen na ovo sve. Na ovo sve. Kad vidim ove postupke njihove što rade i kako rade, rekao je stanovnik Ivica Krmpotić-Šimeta.

- Tu se iskoristila situacija malobrojnog staračkog življa. Pa tu nema ljudi. Zato se ciljano i išlo na to gdje nema ljudi, gdje će biti najmanje problema, smatra Blaženka Blažinić.

- Zanimljivo je da projekti vjetroelektrana uvijek izazivaju vrlo veliki otpor aktivističkih udruga i građana iako je to u stvari vrlo zelena tehnologija. Neki drugi projekti koji imaju sličan ili daleko veći utjecaj na okoliš nemaju takav odjek u javnosti. Recimo kad se gradi cesta to može, to je svima dobro ali kad se gradi vjetroelektrana koja je ustvari važnija za budućnost Hrvatske jer omogućuje klimatsku neutralnost onda su jako velika pitanja je li sve u redu, rekao je Duić.

- Naravno da tu mogu biti u igri određeni interesi, da se ispunjava predviđeni udio obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj pa je politici onda to puno lakše postići kroz jedan veliki projekt kojim se možda i dodvorava nekom investitoru i nekoj drugoj državi s kojom možda ima interes da se bolje poveže, rekao je Škrlec.

- Eto tako vam ja plačem svaki puta kad dođem ovdje i kad ovo vidim. I najrađe bih više ovdje ne došla, rekla je Blaženka Blažinić.

- Razmišljam da mi je to sve prodati odselio bih iz ove zemlje svoje za koju sam bio spreman da dam život svoj na oltar domovine. Vidite. Jesam se borio za ovo?, upitao je Vlado Krmpotić.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!