Yazdan želi biti jedan od nas. Jesmo li spremni pružiti mu priliku?

17.02.2022.

21:15

Autor: Tina Šimurina/Puls/HRT

Yazdan Fayyaz

Yazdan Fayyaz

Foto: Puls / HTV

Od objave rezultata popisa stanovništva slušamo već poznatu žalopojku o ispražnjenoj zemlji, politička obećanja o demografskim mjerama, a na imigracijsku politiku dosta dobro žmirimo. Jer Hrvatska je zatvorena zemlja, čak i za one rijetke koji ovdje žele živjeti i raditi. Kao Yazdan.

U Pulsu smo već govorili o mladom Irancu koji je s majkom i dvjema sestrama pobjegao od nasilnog oca i u Hrvatskoj dobio azil, pronašao novi život. Sada želi hrvatsko državljanstvo i mogućnost da ovdje radi i to u deficitarnom zanimanju. Jesmo li spremni pružiti mu priliku?

Kao dijete skrivao je noževe od nasilnog oca

- Mi smo došli iz Irana zbog obiteljskog nasilja i to je bilo u potpunosti od strane oca. To je bilo toliko puno i nismo dobili nikakvu zaštitu od strane države i nadležnih tijela poput policije i raznih organizacija. Otac u obitelji može raditi što hoće, priča Yazdan Fayyaz.

Majku je, kaže - čuo kako vrišti dok je bio mali. Trčao je tada u kuhinju kako bi sakrio noževe, kako tata ne bi ozlijedio mamu. Nekoliko je puta, dodaje - otac u tome uspio. To je za Yazdana bilo preteško.

Tako je Yazdan otvorio dušu u emisiji Puls prije godinu dana. Sa zrelošću koja nadilazi njegove godine, mirno je objašnjavao što ih je natjeralo na bijeg u nepoznato. I dolazak u Hrvatsku, koja im je prva na tom teškom putu pružila sigurnost.

Izvrstan učenik 3. razreda Srednje medicinske škole 

Sjeća se i danas, bilo je strašno. Nije lako po tri, četiri dana biti u šumi bez vode i bez hrane. Dobili su azil, država im plaća troškove smještaja. Yazdan je danas izvrstan učenik 3. razreda Srednje medicinske škole. Svim srcem želi jednoga dana postati liječnik.

- Kad smo došli u Hrvatsku majka je pala s jednog brda i pozlilo joj je jer je bila dehidrirana i bila je jako loše. Našao sam jednog čovjeka u blizini Korenice, on je zvao hitnu, došli su i spašavali su moju majku koja je bila ja bih rekao polumrtva, prisjeća se.

Hrvatski zakon, stijena velika i tvrda

Taj je događaj učvrstio njegovu želju da radi u zdravstvu. Duboko svjestan stvarnosti, zna da će si morati sam plaćati studij. Pa želi raditi kao medicinski tehničar. Ali tu stoji, kao stijena velika i tvrda prepreka, hrvatski zakon. 

Jazdanova obitelj

Jazdanova obitelj

Foto: Puls / HRT

- Prema Ustavu RH samo državljani RH mogu obavljati javne poslove. Dakle prema trenutnom uređenju azilanti ne mogu raditi u javnim službama, tumači Ivana Zeljko, s Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu.

U Pravnoj klinici Pravnog fakulteta u Zagrebu objašnjavaju da Yazdan, dok ne postane hrvatski državljanin, ne može raditi u javnom zdravstvu. Pa je predao zahtjev za hrvatsko državljanstvo. Da bi ga dobio, mora 8 godina boraviti u Hrvatskoj. A on je ovdje tek dvije. Zato je zahtjev podnio na temelju članka 12.

- Radi se o članku koji propisuje, ukoliko postoji interes - da osoba može dobiti hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. Taj članak propisuje da osoba treba živjeti u Hrvatskoj 8 godina, treba poznavati hrvatski jezik i imati status stalnog boravka. Većini tih pretpostavki udovoljavam, ali ja predajem zahtjev na temelju članka 12. koji propisuje da čim postoji interes može se dobiti hrvatsko državljanstvo, kaže Yazdan.

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Puls / HTV

Je li to što Yazdan želi raditi u zanimanju koje je deficitarno dovoljan razlog da dobije državljanstvo i prije nego što prođe 8 godina? Iz odgovora koji nam je poslao MUP vidljivo je da je ta odredba u zakonu prilično neprecizna.

„Sukladno članku 12. stavku 3. Zakona, na zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova, nadležno ministarstvo odnosno središnji državni ured daje obrazloženo mišljenje iz kojeg nedvojbeno proizlazi postojanje interesa Republike Hrvatske za primitak stranca u hrvatsko državljanstvo. (…) Ukoliko zaprimimo takav zahtjev, ovo će Ministarstvo službenim putem zatražiti obrazloženo mišljenje iz kojeg nedvojbeno proizlazi postojanje interesa Republike Hrvatske za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo, od ministarstva odnosno središnjeg državnog ureda kojeg je stranac označio u svom zahtjevu."

Je li logično da mu Hrvatska iziđe u susret, na obostranu korist?

- Bilo bi korisno promijeniti regulativu u tom smislu jer je zaposlenje često ključan preduvjet uspješne integracije u društvo. Također bi moglo utjecati na to da neki od azilanata ostanu u Hrvatskoj i da se ne vrate u svoju zemlju podrijetla, smatra Ivana Zeljko

Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije smatra kako treba nagraditi činjenicu da je Yazdan došao prije nekoliko godina, da su on i njegova obitelj ostvarili izbjegličku zaštitu, da se Yazdan ovdje školuje, da je ovdje položio vozački ispit i da se svojski se trudi ovdje ostvariti život. Dodaje kako Yazdan više nije stranac, nego jedan od nas.

Obožava Split i Olivera

- Bila bi velika šteta da ja završim tu školu a da ne mogu raditi. Ja sam oduševljen kad sam na praksi u bolnicama, u domovima zdravlja, to je jako lijepo, volim što radim, kaže Yazdan koji želi studirati i raditi u Splitu. Obožava taj grad i Olivera Dragojevića

U Centru za mirovne studije upozoravaju da se neke europske zemlje više trude integrirati azilante u društvo. U Hrvatskoj su zakoni dobri, ali praksa je nešto drugo.

Zakoni su jedno, praksa nešto sasvim drugo 

- Država ima zapravo jednu sjajnu mjeru podrške u stanovanju osoba koje nemaju sredstava da si sami plaćaju stanovanje. Ideja je da u te dvije godine subvencioniranog smještaja ljudi prođu tečaj jezika i neku prekvalifikaciju, zaposle se i da nakon te dvije godine mogu samostalno ovdje živjeti. Problem je što u praksi ne mogu pristupiti tečaju jezika jer tečajeva ili nema ili su jako kratko organizirani. Tako da nakon te dvije godine vidimo da ljudi nemaju zadovoljenu razinu jezika, možda nisu stigli naći posao ili rade poslove za koje im ne treba jezik što su često onda manje plaćeni poslovi, upozorava Lucija Mulalić

I u Pravnoj klinici, kaže Ivana Zeljko - smatraju kako je zaposlenje jedan od ključnih preduvjeta za uspješnu integraciju u društvo. Iako su, dodaje, ta prava često zajamčena pravnim propisima često se pojavljuju problemi u praksi. Azilanti često ne mogu dokazati da su stekli obrazovanje u svojoj zemlji podrijetla i često rade u slabije plaćenim sektorima. Smatraju da bi bilo korisno promijeniti regulativu u tom smjeru.

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Puls / HRT

- Npr. osobe imaju pravo pristupiti visokom obrazovanju kao i hrvatski državljani u praksi. Osobe se mogu upisati na fakultete ili kao stranci što znači visoke školarine, troškovi ili moraju polagati državnu maturu što većini ljudi nije izvedivo. Znači ne postoji to razumijevanje specifične kategorije izbjeglica ovdje, navodi Lucija Mulalić.

U obitelj se uvukao strah od budućnosti


Yazdanu ne preostaje ništa nego - čekati. U međuvremenu, Yazdanova je majka dobila odobrenje za otvaranje frizersko-kozmetičkog salona. No cijene su odletjele u nebo i teško je naći prostor koji može platiti. A za dva mjeseca prestaje državna pomoć. Morat će sami plaćati stan i sve životne troškove. U obitelj se uvukao strah od budućnosti. Yazdan se nada da će na zahtjev za državljanstvo dobiti pozitivan odgovor. To bi im svima pomoglo. 

- Ovim putem bih zamolio državne vlasti, sve one koji odlučuju o tome da mi pruže priliku jer imam najbolju namjeru. Pružiti ruku, to mogu samo najbolji i gostoprimstvo je blagoslov. Želite li taj blagoslov primiti, poručuje Yazdan.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!