Vještina koja nestaje, izrada čipke na tkalačkom stanu
Foto: Dnevnik / HRT
Razvoj industrijske proizvodnja tekstila potpuno je potisnuo, nekada, posebice na selu uobičajenu, vlastitu izradu odjeće na tkalačkom stanu.Ta je vještina gotovo potpuno nestala, no u nekim se selima ipak mogu pronaći žene koje još rade na tkalačkom stanu, i to čak i iznimno zahtjevnu - čipku.
Uvod u tkanje je snovanje, kada se na vitlu zvanom snovača izradi osnova tkanja. Marija Đuričić iz Utiskana pokraj Bjelovara radi ručnike za udaju svojih unuka i otkriva koliko će joj trebati za dovršetak.
- Za sve? Ova cijela godina. Moram napraviti 16 ručnika, a svaki ručnik je dužine 2 metra i 30 centimetara, kaže Marija. Naučila je tkati od svoje bake i još radi na tkalačkom stanu starom oko 80 godina. Upornost i volja za rad su ključnaejer uvedeno je u stan čak 660 niti, kaže.
U bjelovarskom HORKUD-u Golub nastoje što više predstaviti tradicijski rad, jer je u Bjelovaru 1782. otvorena tvornica svile. Svilene niti se, kaže voditeljica sekcije tradicijsko tekstilnog rukotvorstva Slavica Šafar - koriste i kod natkivanja i kod veza i kod šupljanja.
Upravo je šupljanje tehnika koja je stavljena pod preventivnu zaštitu Ministarstva kulture. Koliko su zanimljivi radovi, svjedoči podatak da su internetom stigle narudžbe čak iz Saudijske Arabije.
I dok je tkalačkih stanova sve manje, odjeća se sve više baca, pa se, primjerice, u Hrvatskoj na godinu baci do 12 kilograma po stanovniku.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!