Sve je manje svjetioničara, jer svjetionike sve više preuzima automatika, ista stvar događa se i sa zvonarima koji zvone ručno, a jednog od njih pronašli smo u Tkonu na otoku Pašmanu.
22.09.2024.
07:07
Autor: Ana Dobrović/A.D./More/HRT
Sve je manje svjetioničara, jer svjetionike sve više preuzima automatika, ista stvar događa se i sa zvonarima koji zvone ručno, a jednog od njih pronašli smo u Tkonu na otoku Pašmanu.
Svako zvono ima neku svoju priču - priču o životu, o mjestu, o ljudima, njihovim radostima i tugama. Romeo Palaškov već gotovo tri desetljeća dan počinje prvim ranim jutarnjim zvonom.
- Ja sam počeo zvoniti 1995. godine. Kad sam vidio kako Vicko Zalović zvoni, tada sam naučio zvoniti. I rekao je Vicko: "Bogu hvala što si me naslijedio, ja sam više star i ne mogu više", i onda sam počeo zvoniti, prepričava zvonar Romeo Palaškov.
Rano ujutro kreće prema brdu do crkve Gospe od sedam žalosti, do koje vodi 100 kamenih stepenica. Nakon toga čeka ga crkva Svetog Ante opata u mjestu.
- Imam dvije crkve, nije mi teško, jer to je na slavu Božju, kad se zvoni. Meni je lakše, kao da sam sretan, to je kao anđeosko zvono, govori Romeo.
Crkva Svetog Ante opata krije i jednu zanimljivost.
- Crkvu krasi oltarna pala našeg poznatog slikara Celestina Medovića, nastala u Firenci 1883. godine. Nepoznat je put te slike od Firence, pojašnjava Dražen Pribilović, turistički vodič.
Ali je zato poznato kako su nekad, ne samo ovdje, već i zvona u drugim mjestima, zvonila kako bi rastjerala oblake i nevrijeme.
- U prošlosti se vjerovalo da se jakom zvonjavom tjeraju olujni oblaci, grmljavina. Ja mislim da na neki način ih je i potjeralo i ljudi su stvarno vjerovali u to. Ona su nekad sve najavljivala, a najviše početak mise, blagdana i smrti, razlikovala su se po zvuku, kaže Pribilović.
- Ja sam sretan, dok budem mogao, do kraja svog zemaljskog života, uvijek ću zvoniti. Ako Bog da da nađem nasljednika koji će zvoniti dalje, rekao je Romeo.
To je Romeova jedina želja, pronaći nasljednika, nekoga tko će i dalje ručno pokretati zvona, nastaviti stoljetnu tradiciju i pričati ljudima i mjestu neke nove priče života.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora