Musić Milanović o problemima pretilosti: Svaku naviku možete promijeniti

Na Hrvatski dan osviještenosti o debljini, podatke dobivene anketom predstavila je Sanja Musić Milanović, voditeljica Odjela za promicanje tjelesnog zdravlja HZJZ-a.

Hrvatska je prva u Europi po debljini i pretilosti. Je li to pitanje intimno pitanje koje se tiče izgleda ili je važno zdravstveno pitanje?

- Za mene kao liječnicu i mislim za cijelu moju struku, naravno da ne razgovaramo o estetskom problemu. U konačnici to je pitanje izbora, netko voli biti mršaviji, netko punašniji, nije na nama da sudimo. Mi ovdje razgovaramo isključivo, samo i jedino o zdravlju i prevenciji kako bolesti debljine, jer po međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB) ona to je, tako i svih kroničnih nezaraznih bolesti: kardiovaskularnih, šećerne bolesti tipa 2., KOPB-a, nekih sijela tumora, čak i hipertenzije i dislipidemije koje nastaju kao posljedica prekomjerne tjelesne mase i debljine, rekla je Sanja Musić Milanović.

I Svjetska zdravstvena organizacija definirala je debljinu kao bolest.

- Po MKB-u zaista je već čitav niz godina i prekomjerna tjelesna masa i debljina definirana kao bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija je prvi puta prošle godine u svibnju definirala debljinu kao multifaktorsku kroničnu bolest, kaže Musić Milanović.

Ono što posebno zabrinjava su podaci koji se tiču mladih i djece. Čak 35% njih spada u kategoriju pretilih i debelih. Je li to nešto što uče kod kuće, navika koju stječu u obitelji ili postoji propust u sustavnoj edukaciji mladih?

- Živimo u jednom obesogenom okruženju, koje tjera da unosite više nego što ste u mogućnosti potrošiti. Izazovi su na svakom koraku. Mi ne reagiramo na naš fiziološki podražaj, na glad, jer da reagiramo samo na to ne bi imali problem kakav smo imali. Međutim, socijalni pritisak je toliko snažan, stalno morate jest, bilo slavili, bilo tugovali. Pogledajte što nam se nudi u kupovini u blizini kase, sve ono što je zaista visokokalorično, a tijelu s nutritivnog aspekta nepotrebno, upozorava.

Sve više sjedimo, sve više unosimo visokokaloričnu hranu, poput zaslađenih napitaka koji u pola litre imaju po 10-ak vrećica šećera, onih koje dobijemo uz kavu i mislimo da smo nešto popili i utažili žeđ. Ne, mi smo se jako dobro nahranili. Izvor skrivenih kalorija je svuda oko nas. Mislim da je to pitanje okruženja u kojem živimo, ističe Musić Milanović.

Problem su naše navike

Posljednjih godina trend je prihvaćanja samog sebe s različitostima, nejednakostima, manama, tu naravno spada i višak kilograma. Kako gledate na to?

- Uopće ne gledam na višak kilograma kao estetsku stvar i na prihvaćanje sebe. Ja na to gledam isključivo iz perspektive očuvanja zdravlja, odnosno prevencije razvoja bolesti, kaže.

U današnje vrijeme ljudi će se često požaliti da je zdrava hrana i skuplja. Postoji li povezanost socijalne nejednakosti s pojavnosti debljine?

- Da, postoji i to vrlo izraženo. Svaka niža razina formalnog obrazovanja i niža razina prihoda, što je vezano sa socijalnom kategorijom, nosi veći rizik za razvoj debljine. I debljina je izraženija u ljudi koji imaju nižu razinu obrazovanja i nižu razinu prihoda, ali da se vratim primjerima - mislim da je voda jeftinija od soka. Mi u Hrvatskoj imamo ispravnu vodu, otvorite pipu i popijete vodu, ne morate kupovati sok. Kilogram srdela od kojeg se može najesti više ljudi, jeftiniji je od jedne pizze. Tako da moramo gledati na drugi način. Problem su naše navike, ali dobra je vijest da svaku naviku možete promijeniti. Treba neko vrijeme i gotovo šest mjeseci da ju zadržite, zaključila je.