14:03 / 20.06.2021.

Autor: Vlatko Grgurić/Plodovi zemlje/HRT

Zašto se kopriva, hranjivi korov, uzgaja hidroponski?

default error photo

Koprivu možete brati i nekoliko puta godišnje, ako je uzgajate u hidroponu. Do tog podatka došle su znanstvenice s Agronomskog fakulteta u Zagrebu eksperimentirajući s tom korovskom biljkom, doduše vrlo hranjivom. Željele su vidjeti koja je razlika u kvaliteti biljke uzgojene na zemlji ili pak u vodi.

Sanja Radman i Nevena Opačić sa Zavoda za povrćarstvo Agronomskog fakulteta objasnile su da je hidroponski uzgoj zapravo uzgoj bez tla. Radi se o hranjivoj otopini koju čine voda i elementi potrebni za rast ove vrste.

- Osnovna razlika je u količini dušika, magnezija i željeza. Kopriva je poznata po količini željeza koju ima i vidjet ćemo koliko će toga usvojiti, kazala je Nevena Opačić.

Kopriva se u plasteniku uzgaja u četiri bazena. Sijana je potkraj veljače, a prije 10 dana već je jednom košena. Opačić napominje da su već imali neka istraživanja i postigli su šest košnji, a cilj im je deset u jednoj vegetacijskoj sezoni.

Što je ustvari potaknulo znanstvenice s Agronomskog fakulteta da koprivu uzgajaju na ovaj pomalo neobičan način? Kopriva je samonikla biljka, posvuda je ima u prirodi i to uglavnom na bogatim i hranjivim tlima. Bogata je fitokemikalijama i metabolitima što je svrstava među biljke velikog potencijala. U sto grama koprive ima čak sto miligrama vitamina C.

Jana Šic Žlabur sa Zavoda za poljoprivrednu tehnologiju Agronomskog fakulteta kaže da su svi dijelovi koprive jestivi, od korijena do sjemenki.

- Sadrže vrijedne bioaktivne spojeve koji su od iznimnog značaja za zdravlje. To su vitamini B, C, minerali, Mg i Fe. Ima i polifeonla koji su značajni zbog antioksidacijskog djelovanja, dodaje Šic Žlabur.

Radman: Koprivu bi više trebalo uvrstiti u jelovnike  

I baš zbog tih iznimnih vrijednosti koprive ne iznenađuje da projekt podržavaju čak tri znanstvene institucije. Projekt je počeo u siječnju prošle godine, a u njega je uključeno 17 istraživača.

Poznato je da će kopriva može opeći ako je dirate. Stoga je znanstvenicama Sanji Radman i Neveni Opačić berba te biljke bila nešto zahtjevniji posao, jer koprive iz bazena trebaju precizno izvagati i izmjeriti. Radman pojašnjava da vrijeme košnje ovisi o tome što žele s koprivom učiniti. Kao namirnica se može koristiti ako je košnja bila prije cvatnje ili je tek malo procvala.

- Tada je najnježnija i obiluje mineralima. Košnja koprive u cvatnji služit će farmaceutskoj industriji, dodaje Opačić.

Radman pak smatra da bi koprivu kao namirnicu više trebalo uvrstiti na jelovnike, upravo zbog toga što je bogata željezom.

Sandra Voća sa Zavoda za poljoprivrednu tehnologiju Agronomskog fakulteta kazala je da je cilj istraživanja popularizacija koprive u prehrambene svrhe u svakodnevnu prehranu, a i kroz objave stručnih radova i organizaciju radionica uzgajivačima približiti rezultate projekta.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!