Objava polufinalista Dore 2025. "zapalila" medijski prostor

Dora 2025. donosi novi rekord s čak 221 prijavom, što svjedoči o neprekidnom rastu interesa za ovo prestižno glazbeno natjecanje. U uzbudljivoj utrci za statuu Dore i priliku za predstavljanje Hrvatske na Eurosongu, publika će uživati u glazbenom spektaklu koji spaja afirmirane izvođače i nova, talentirana lica.

U emisiji Dobro jutro, Hrvatska gostovali su voditelj projekta Tomislav Štengl i urednica Dore Maja Tokić koji su govorili o detaljima načina izbora polufinalista:

- Dobili smo rekordan broj prijava - 221, koje je preslušavao sedmeročlani žiri. Pet dana su preslušavali, bili su vrijedni, bili su marljivi i odabrali su 24 skladbe. Jučer smo objavili o kojim skladbama je riječ. Stiglo je doista zanimljivih songova, ja bih rekla pjevački zahtjevnih, dosta modernih i nekako mi se čini da su ove prijašnje godine napravile to da ljudi već znaju na koji način će slati glazbu, tip glazbe i slično. Došlo je različitih žanrova, jako smo zadovoljni, rekla je Maja Tokić.

Tomislav Štengl zadovoljan je s odabranim pjesmama:

- Od 221 pjesme treba odabrati 24 pjesme. Nije to lak posao. Uvijek ispadne da je to nekakav miks što poznatih izvođača, što nekih koji možda nisu toliko svima poznati. Neki dolaze iz nekakvih pjevačkih natjecanja. Neki imaju već etablirane svoje bendove, pa se izvuku sami, pa nastupaju sami, istaknuo je Štengl.

Puno je povratnika na Doru.

- Na primjer, to su Jelena Radan, Magazin, Luka Nižetić, Marko Tolja, Natali Balmix, Marko Bošnjak... Tako da očigledno Dora ima tu svoju čar koja privuče svake godine ljude da se jave na festival, a i mislim da je Dora kao platforma za promociju svog rada sigurno jedan od najjačih festivala u regiji, ustvrdio je Štengl.

Dora: festival za sve glazbene smjerove

U medijima vlada veliki interes za ovogodišnju Doru:

- Dobili smo izvještaj negdje pred večer. Dakle nema tko nije prenio što znači da je očigledno interes velik, ocijenio je Štengl.

Dodao je da Doru smatra festivalom za sve smjerove u glazbi.

- Nikome nije zabranjeno ponuditi pjesmu, ako je pjesma dobra i dobra je vokalna izvedba, zašto ne? Možemo uvijek probati da vidimo kako će publika reagirati. Je li to neka klapska pjesma, to smo već imali više puta, može biti trap, rap, pop, rock, punk, što god... Raznolikost i zapravo prednost Dore, rekao je Štengl.

Uz 24 polufinalista, odabrane su i četiri rezerve, a budući da je poznato da je upravo Baby Lasagna u natjecanje ušao s listi rezervnih pjesama, bilo je zanimljivo čuti i detalje o ovogodišnjim izvođačima "s klupe":

- Prva je pjesma Swingersa "Full Cool". Druga rezerva je reper Fenksta s pjesmom "Ekstra", treća Patricia Gasparini s pjesmom "Karma", a četvrta riječki Ilyricum i pjesma "Tananai (Mother)", otkrio je Štengl.

Urednica Maja Tokić napomenula je da se nastavlja s istim formatom izbore - dvije polufinalne večeri te treća finalna.

Objava polufinalista "zapalila" medijski prostor

Veliko zanimanje javnosti pokazali su i rezultati jučerašnjeg 'trendinga' na YouTubeu:

- Čim smo jučer objavili imena pjesama i izvođača, mediji su vrištali, zapalilo se sve... Tako da je medijski prostor zapravo gorio jučer, no kako ćemo tek negdje u siječnju pustiti songove i čuti kako zvuče ta 24 polufinalista, očekujemo i da će tada biti ludo i veselo i jako zanimljivo, napomenula je Tokić.

Štengl je dodao da će na dan objave pjesme prvo emitirati u posebnoj trosatnoj emisiji na Drugom programu Hrvatskoga radija.

- Nakon toga odmah ih objavljujemo na YouTube na kanalu Dore. U zadnje dvije godine, u svakom slučaju, uvijek je 'trending' bio takav da Dora pokupi svo vrhnje s Letom 3, s Baby Lasagnom i još nekim izvođačima, najavio je Štengl.

Format natjecanja ostaje isti, kao i način glasanja:

- Dakle, samo publika glasa na polufinalima, što znači da nema žirija, a u finalu 50% bodova daje publika i 50% žiri, s tim da naravno publika uvijek ima onu zlatnu dionicu, pa u slučaju izjednačenih bodova, pjesma koja je dobila više glasova publike će biti bolje plasirana, objasnio je Štengl.

Maja Tokić podsjetila je i na lanjsku novost - glasanje stranih žirija:

- Zanimljivo je to, zato što onda vidimo kako Europa diše i što kod njih prolazi. Tako da je prošle godine to bio odličan pokazatelj, ocijenila je Tokić.

Lani su tako glasove davali žiriji iz Ukrajine, s Islanda, iz Italije i Njemačke.

- To je nekakav presjek, da nisu zemlje koncentrirane na jedno govorno područje ili na jedan dio Europe. Pa se vidjelo kolike su to razlike - od 12 bodova, na primjer, za Baby Lasagnu od Islanda, do 0 bodova u Italiji, 4 u Njemačkoj. Dakle, tu postoje različitosti u tomu kako se glazba bira, zaključio je Štengl.