Je li janjetina s ražnja hrvatska ili turska umotvorina?

U epizodi "domaće i nešpricane" zabavno-poučne serije "Znamo li što jedemo?" Robert Knjaz posvetio se janjetnini, a u razgovoru sa svojim sugovornicima doznao je je li janjetina s ražnja hrvatska ili turska umotvorina te kako savršeno pripremiti tu omiljenu deliciju koja prati gotovo svaku narodnu svečanost i pečati poslovne dogovore.

Profesorica na Veleučilištu "Marko Marulić" u Kninu, dr.sc. Marina Krvavica, odgovarajući na pitanje je li janjetina na ražnju nastala u Hrvatskoj ili Turskoj, prisjetila se arheologa Zdenka Brusića:

- On je, inače, volio janjetinu, pa se u društvu u kojem je bio raspravljalo o tomu čiji je janje s ražnja recept - jesu li nam to Turci donijeli ili je to naš izvorni recept. On je to istraživao - po Dalmaciji ima puno mjesta gdje su živjeli prastanovnici. Otkrio je da je preko 45 posto kostiju u tim gradinama bilo u stvari janjeće. On tvrdi da su ljudi koji su tada ovdje živjeli nisu imali ni viljuške ni noževe, pa je najjednostavnije bilo da cijelo janje stave na ražanj i da ga ispeku, objašnjava Krvavica.

Tako je arheolog Bursić ustvrdio da je janje na ražnju najstariji hrvatski gastronomski brend i zaključio da nema govora o tomu da je to stiglo iz Turske. Možda su janjetinu na ražnju Turci preuzeli od nas...

- To je malo šaljivo, ali vrlo lako moguće, dodala je Marina Karvavica.

Kako se priprema savršena janjetina s ražnja?

Po recepturu za savršenu janjetinu s ražnja Robert Knjaz zaputio se do vlasnika obrta za pečenje mesa Marka Peraka jer pravi janjoljupci dobro znaju da se janje može dati ispeći profesionalcima.

Marko je naslijedio očev biznis i uz vatru je od ranog djetinjstva:

- Pečemo janjetinu za rođendane, pričesti, krizme, svadbe, rođenje djeteta i tako dalje, kaže Marko koji priznaje da je najneobičnija narudžba bila janjetina s ražnja naručena za - razvod.

Kojom se brzinom janje treba okretati na ražnju?

- Okrene se šest puta u minuti. Peče se 3,5 do četiri sata. Kod mene mora biti udaljen od vatre nekih 35 centimetara po visini, i tako isto u daljinu 30 - 40 centimetara. Prije pečenja ga nasolim i nakon toga ga ne diram, ne mažem ga ni sa čim. I to je to, objašnjava Marko.

Sa solju ne treba pretjerivati - dovoljno je oko 2 posto težine janjeta, a ako se koristi krupna sol onda nešto više. Idealno drvo za ražanj je grabovina, česmina i hrastovina, koje moraju biti suhe.

Ovu i sve ostale epizode serijala "Znamo li što jedemo?" možete pratiti preko multimedijske usluge HRTi u čijoj videoteci se nalaze emitirana izdanja koja su se bavila burekom, hamburgerom, pašticadom, puricom s mlincima, pizzom, juhama, ćevapima, te janjetinom. Sljedeći ponedjeljak na redu je jedna i jedina - sarma.