Tko je Ferrari, a tko Yugo 45 među ribama?

Netko voli plavu, netko bijelu, ali riba je na našim stolovima već tisućama godina - čak i dulje nego što su na Zemlji živjeli dinosauri.

U novoj epizodi dokumentarne serije “Znamo li što jedemo?” Robert Knjaz odveo je gledatelje u svijet ribarskih priča, peškarija i zanimljivosti o jednoj od najstarijih i najvažnijih namirnica na našim tanjurima.

Objašnjena je i poznata gastronomska podjela na plavu i bijelu ribu. Plava riba - poput inćuna, srdela ili skuše - živi u jatima i sadrži više masnoća, uključujući omega-3 masne kiseline koje su važne za zdravlje srca i mozga. Bijela riba, poput orade ili arbuna, ima nježnije meso i često se priprema u brudetima, juhama ili lagano kuhana.

Stručnjaci su istaknuli da bi idealno bilo jesti ribu dva do tri puta tjedno, a barem jedna porcija trebala bi biti upravo plava riba.

Hrvati sve više posežu za ribom pa se danas pojede između 20 i 23 kilograma po stanovniku godišnje. Ipak, to je još daleko od pravih rekordera - Slovenci, primjerice, pojedu čak 87 kilograma ribe godišnje.

Na zadarskoj peškariji moglo se čuti i koja je riba najljepša. Odgovori su različiti - nekome je najljepša srdela zbog svog plavog sjaja, nekome arbun ili mol. A kad bi ribe bile automobili, sabljarka bi bila Ferrari, tuna BMW, srdela Golf, dok bi salpa, kažu ribari uz smijeh, bila - Jugo 45.

Pokazalo se i da mit kako je riba uvijek skupa ne mora biti točan. Uz malo snalažljivosti, riblji ručak za četiri osobe može se pripremiti i za desetak eura. Dovoljni su, primjerice, trlja ili mol, krumpir, blitva, malo maslinova ulja i kruh.

Srdele na gradelama pripremale su se jednostavno - često bez čišćenja, tek uz malo soli i maslinova ulja. Važna je jaka vatra i dobra aroma drveta, a u Dalmaciji se za gradelavanje često koristi loza koja daje poseban miris i okus.

Riblje priče otkrile su i niz zanimljivosti o uzgoju ribe, ribolovu te razlikama između divlje i uzgojene ribe, ali i male trikove kako na ribarnici prepoznati svježu ribu.

A kad je riječ o ribama u Hrvatskoj, zanimljivo je da naša zemlja spada među najbogatije u Europi po raznolikosti slatkovodnih vrsta. Ima ih čak 140, od kojih je četrdesetak endemskih - riba koje žive samo na ovom području.

Sve to pokazalo je da riba nije samo zdrava namirnica nego i važan dio naše tradicije i gastronomije. Kako kaže stara poslovica - hvali meso, drž’ se ribe.