08:15 / 15.02.2021.

Autor: HRT

"Tvrdoglav kao magarac, jak kao konj"

Robert Knjaz

Robert Knjaz

Foto: "Pametan kao kokoš, tvrdoglav kao magarac" / serijal

Svi smo čuli za izraze "tvrdoglav kao magarac" ili "jak kao konj", koji se često koriste u svakodnevnom govoru. Ove plemenite životinje stoljećima uljepšavaju i olakšavaju život ljudima. No, jeste li znali da su magarci jako zimogrozni ili da se od konjskog repa izrađuju strune za gudačke instrumente?

Iz edukativnog i zabavnog showa Roberta Knjaza "Pametan kao kokoš, tvrdoglav kao magarac", koji se emitira nedjeljom na Prvom programu HTV-a, dok epizode koje ste propustili možete pogledati na našoj multimedijskoj platformi HRTi, u nastavku donosimo još neke od zanimljivih činjenica:

    • Konj i magarac nastali su od životinje koja je bila veličine lisice. Zvao se Eohippus,bio je vrlo kratak i imao je pet prstiju – današnji konji i magarci imaju samo jedan prst, odnosno kopito.

    • Svi današnji magarci porijeklom su iz Afrike. Potječu od dvije vrste magaraca: somalijskog koji ima prugaste noge, te nubijskog koji ima križ na leđima. Domesticirani su 6000 godina pr. Kr. u dolini Nila – zato svi magarci imaju velike uši, kako bi im u pustinji hladile tijelo. Osim njih, postoji i Azijski divlji magarac kojeg čovjek nikad nije uspio pripitomiti.

    • S obzirom da su magarci niži i sporiji od konja, ne mogu nositi veliki teret, ali ga zato dobro vuku.

    • Konji su pripitomljeni nakon magaraca, a ono što ih razlikuje, osim izgleda i naravi, je broj kromosoma, temperatura tijela te duljina života; konji žive nešto kraće - 25-30 godina, dok magarci žive do 35 godina.

    • Ljudi imaju mnogo bolji odnos sa i prema konjima u odnosu na magarca. Da nije bilo konja, ne bi bilo povijesnih pohoda i brzog širenja Rimskog Carstva, niti Džingis-Kanovih osvajanja. Magarca je, pak, kao puno tvrdoglavijeg od konja bilo teško dresirati i natjerati na takve stvari, stoga nisu korišteni u borbene svrhe.

    • Najpoznatiji povijesni konj je Bukefal, glavni konj Aleksandra Velikog. Kupio ga je Aleksandrov otac za pozamašan iznos od otprilike 300 kg srebra. Kako ga otac nije nikako uspio zajahati, legenda kaže da je Aleksandar Veliki sa 13 godina primijetio da se konj boji vlastite sjene. Okrenuo mu je glavu prema suncu i na taj način ga uspio zajahati. Još neki od poznatih konja su Napoleonov konj Marenga, i Kaligulin konj Incitatus.

    • Zbog jahanja konja izumljene su, ni više ni manje nego, hlače! Prije toga ljudi su nosili tunike, haljine i toge, ali zbog trenja koje se događalo tijekom jahanja bilo je potrebno imati neku tkaninu između nogu. Kinezi su se prvi dosjetili ovog odjevnog predmeta, a najstarije hlače nađene su upravo u grobovima kineskih konjanika.

    • Konji se dijele na toplokrvnjake i hladnokrvnjake. No ova podjela nema veze s temperaturom njihove krvi, već se odnosi na njihov temperament. Hladnokrvnjaci su veliki konji koji se koriste za rad. Mogu ići i do preko dva metra u dužini, a preko tone u težini. Toplokrvnjaci su puno tanje građe, živahnije naravi i praktičniji u sportovima. Uz njih postoje još i mali konji, odnosno poniji.

   • Svi moderni konji potječu od dvije linije: Arapskog konja cijenjenog zbog brzine, izdržljivosti i profinjenosti, te izumrlog konja Turkomana koji je najsličniji današnjoj pasmini Akhal-Teke kojeg odlikuje metalik zlatna boja dlake.

    • Postoji nekoliko stotina konjskih pasmina, a najneobičnije su: Appaloosa, Gypsy konj, Kovrčavi konj, Marvari konj, Lipicanac, te Poniji koji se često dresiraju za vodiče slijepih ljudi, ili za kućne ljubimce.

    • Kod magaraca postoji preko 150 pasmina; najzanimljiviji primjerci su Poitou – francuski magarac s dugom dlakom, Asinara – albino magarac sa Sardinije te Američki pjegavi magarac. U Hrvatskoj postoje tri izvorne pasmine – Istarski, Sjeverno-jadranski, te Primorsko-dinarski magarac.

    • Konj ima čak 18 pari rebara, najveće oči od svih sisavaca, a mozak veličine prosječnog krumpira i duplo lakši od ljudskog. Zanimljivo je i da konji zapravo hodaju na prstima, odnosno svojem trećem prstu (kopitu).

    • Magarci su "zimogrozni". Naime, na -10 stupnjeva zamrznu im se donji ekstremiteti odnosno noge. Nemaju cirkulacije, izgube osjet i padaju s nogu.

    • Konjski rep se tradicionalno koristi za izradu struna na gudalima. Tajna konjskog repa je u porama koje dobro upijaju kolofonij odnosno smolu koja pomaže dobiti ljepši zvuk. U jednu violinu u prosjeku se ugrađuje 140 konjskih dlaka. Kilogram pomno probranih dlaka tj. struna jako je skup - košta između 1500 i 2000 dolara.

    • Konjska griva štiti im vrat od sunca i uboda, jer konj je najosjetljiviji na području vrata.

    • Konji i ljudi dijele isti metabolizam znojenja. Zbog toga im se često skida krzno, iz zdravstvenih razloga ili kako bi mogli bolje raditi. Danas postoje i frizeri konja koji im izrađuju kreativne "frizure".

   • Magarci su poznati kao jako tvrdoglave životinje, no ipak se samo radi o njihovoj opreznosti. Tek kad se magarac uvjeri da je nešto sigurno za njega, poslušat će čovjeka i napraviti što mu se kaže. Jako dobro pamte dobra i loša iskustva, a na prvom mjestu im je vlastita sigurnost.

    • Među magarcima uvijek postoji dominantni mužjak i dominantna ženka koja vodi računa o parenju i porodima ostalih magaraca u krdu.

    • Magarci su vrlo emocionalne životinje, stvaraju duboke veze među sobom, te jako uživaju u maženju.

    • U profesionalnom sportu konji se često koriste, a neki od najpoznatijih sportova s ovim plemenitim životinjama su rodeo, polo i preponsko jahanje. S druge strane, magarci se više koriste za zabavu, kao što je utrka s tovarima.

    • Dok su u ljubavi pastusi puno romantičniji i zaigraniji, kobile su dosta ravnodušne. Za razliku od njih, magarac i magarica svoju naklonost pokazuju agresivnijim ponašanjem. Kad se ženka pari, magarac može nanjušiti njen miris na udaljenosti od 5 do 10 km.

    • Magarica nosi mlado oko godinu dana, a kobila 11 mjeseci i njezino ždrebljenje traje vrlo kratko - najviše pet minuta.

    • U slučaju miješanja, od magarca i kobile nastaje mula, a od konja i magarice nastaje mazga. Mula je veća i više nalikuje konju, dok je mazga manja.

    • Nekad je u Dalmaciji živjelo oko 20.000 magaraca, a danas ih ima samo 3600.

Interakcija s ovim pametnim životinjama zaista oplemenjuje ljude. Kroz povijest su nam zaista puno dale i trebali bismo im vratiti brigom i pristojnim držanjem kao zahvalu za sve što su nam omogućile.

Epizode Knjazova serijala koje ste propustili, pogledajte na našoj platformi HRTi.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!