U 2021. Hrvatska zaradila na snimanju filmskih produkcija 300 milijuna kuna

Filmski setovi privlače velik broj znatiželjnika, ali i turista. "Game Of Thrones" u Dubrovnik je doveo goste kojima je upravo snimanje te popularne serije u tom gradu bio glavni motiv posjeta.

U 2021. godini u Hrvatskoj je snimano 20-ak produkcija, što je pokrilo godinu dana snimanja i to je za našu zemlju značilo oko 300 milijuna kuna, rekla je u emisiji Studio 4, dr.sc. Daniela Angelina Jelinčić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose.

- Radi se o velikom novcu. Kulturni turizam je teško izmjeriti u novcima. Filmski turizam ima konkretnije podatke. On je u svijetu „top tema”, naglašava.

Dodaje kako su i kod nas Igre prijestolja, Robin Hood, Ratovi zvijezda i svi filmovi koji su se snimali doveli turiste.

- Igre prijestolja dovode u Dubrovnik mnogo turista, a posebno japanske. Turističke agencije su organizirale vodstva po Dubrovniku, rekla je i dodala kako se postavlja pitanje treba li to Dubrovniku s obzirom na to da on ima mnogo turista, a dolaze u pitanje kapaciteti.

Kako kaže, pozitivno je što su agencije pokušale pomaknuti posjete iz samog središta grada na lokacije gdje se serija snimala.

- U ekonomskom smislu to donosi puno gradu. Filmski turizam otvara nova radna mjesta, istaknula je.

Dodaje kako u Dubrovnik, prema istraživanjima, 26 posto turista dolazi motivirano kulturom i on to dobro kapitalizira.

- Na razini Hrvatske, 12 posto turista motivirano je kulturom, a u Zagreb dolazi njih 19 posto. Činjenica je da Hrvatska glede kulture jako dobro stoji, govori.

Na UNESCO-voj listi, Hrvatska je na 31. mjestu što se tiče lokaliteta materijalne baštine, a po nematerijalnoj baštini na 6. je mjestu.

Dodaje kako Europa drži primat što se tiče kulturnog turizma. Kako kaže, ona je stari kontinent i ima najviše kulturnih resursa.

- Procjene Europske komisije su da 4 od 10 turista koji putuju u Europu, dolaze radi kulture, istaknula je.

Hrvatska je imala strategiju razvoja kulturnog turizma iz 2003. godine koja je napravila pomak, no odlučeno je da se s tom strategijom ne ide dalje jer nije polučila rezultate koji su bili zamišljeni, kazala je.

- Strategija razvoja turizma do 2020. godine zamislila je da je kulturni turizam jedan od 11 važnih specifičnih turističkih proizvoda koje Hrvatska treba razvijati, govori.

Istaknula je kako kulturni turizam obuhvaća široki spektar aktivnosti. Radi se o posjetama koje uključuju povijest ili suvremenu umjetnost pa čak i stil života.

- Što se tiče kazališnih i glazbenih festivala, oni su izuzetno bitni. Britansko istraživanje pokazuje da ljudi vole festivale, govori.

Kada se govori o kulturnom turizmu, obično se podrazumijevaju obilasci, no današnji turisti to ne traže.

- Istraživanja pokazuju da nakon klasične ture koja je turista zatrpala s različitim podacima, nakon pola sata se turist sjeća samo 10 posto onoga što je čuo. Trend je kreativni turizam koji podrazumijeva sudjelovanje i izradu nečega vlastitim rukama. To može biti kulinarstvo, izrada lokalnog nakita, keramike, naglašava.

Dodaje kako je trend i doživljajni turizam. To je stimuliranje svih osjetila.

- Kulturni turisti su u principu individualni turisti. Želimo se fokusirati na one prave stoga što oni više zarađuju pa sukladno s tim i više troše, većeg su obrazovanja i traže specifične proizvode u skladu sa svojim znanjem, govori.

Na razini Hrvatske opća potrošnja turista je 98 eura dnevno.