Krumpir dobio muzej u srcu Međimurja

Belica u Međimurju jedino je naše selo koje je podignulo spomenik ni manje ni više, nego krumpiru. Jer upravo se ondje, prema nekim procjenama, desetljećima samostalno proizvodilo dovoljno krumpira da se pokrije oko 70% hrvatskih potreba. Spomenik su podignuli još prije 18 godina, a sada će ondje biti i Muzej krumpira. U njegov postav prva je zavirila čakovečka ekipa HRT-a.

Uzgajali su ga domoroci prije sedam tisuća godina, a onda su ga s Anda u Europu donijeli španjolski osvajači. No tek se stoljećima poslije krumpir pojavio i na hrvatskim poljima. U Belici on nije samo kultura nego identitet.

- Belica kao pretežito poljoprivredno selo koje živi od tog krumpira dugi niz godina, mislim da zaslužuje jedan ovakav muzej koji daje prikaz povijesti Belice, rekao je Petar Janušić, načelnik općine Belica.

Zamišljen je kao edukacijsko-interpretacijski centar.

- Prikazali smo kakav je bio u svijetu, kakav je i kako se udomaćio u Hrvatskoj i kako su ga prihvatili naši Beličanci. Ljudi su već prije 30, 50 godina dobivali nagrade za najbolji krumpir u Hrvatskoj, naglašava Zvonimir Taradi, idejni začetnik Muzeja krumpira.

- Krumpir je plemenita i vrijedna namirnica, kao rijetko koja, tako voljena, tako ukusna, tako plemenita zato što je mnoge spasila gladi i zaista je lijepo biti ovdje, u kraju u kojem se proizvodi tako ogroman udio hrvatske proizvodnje krumpira, rekla je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.

Nema straha za budućnost krumpira

U počecima proizvodnja je bila vrlo teška, uz mnogo fizičkog rada na polju. Radilo se s konjima i kravama te s pomoću jednostavne opreme koja je restaurirana i zasluženo danas krasi stalni postav muzeja.

- Za krave plug s ornicama. ovo je ičije - u svakom selu se kaže drugačije, na primjer u Domašincu to je rudič. Ovo je jaram. Dosta je tu trebalo popraviti, pojašnjava Zlatko Furdi, restaurator.

 Plugovi su ostali u prošlosti, a za budućnost krumpira straha nema, barem kada je riječ o obitelji Dodlek čija se 5. generacija bavi tim poslom.

- Sve se radi mehanizirano, međutim teška je proizvodnja u smislu svih ovih vremenskih uvjeta koji nam se događaju zadnjih godina i bez navodnjavanja je praktički neisplativo, zaključuje Mirjan Dodlek, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.

U čast krumpiru svake godine organiziraju i festival na kojem se mogu kušati delicije od krumpira koje su gotovo svaki dan na našem stolu.