Nakon 1000 godina posmrtni ostaci bugarskog cara Samuila "vraćeni kući"

Više od 1000 godina nakon smrti i 60 godina otkad su pronađene i koliko se čuvaju u Grčkoj, posmrtni ostaci cara Samuila, jednog od posljednjih velikih vladara Prvoga Bugarskog Carstva u subotu su "vraćeni kući". 

Grčka i Bugarska ovaj su tjedan uspjele postići dogovor o povratku, a bugarski premijer Rumen Radev pozdravio je sporazum, nazvavši ga povijesnim. Nakon ceremonije primopredaje u grčkome Solunu posmrtni ostaci stigli su u Sofiju, gdje ih je počasna straža prenijela kroz bugarsku prijestolnicu u lijesu prekrivenom zastavom.

Okupilo se mnoštvo ljudi, a borbeni zrakoplovi preletjeli su grad dok su se posmrtni ostaci prevozili u Bugarsku. Bit će izloženi u crkvi Svete Sofije, bazilici iz 6. stoljeća po kojoj je grad dobio ime.

U govoru okupljenima Radev je izrazio "najdublju zahvalnost grčkome premijeru Kiriakosu Micotakisu na mudrosti i odvažnosti koje su rezultirale ovim povijesnim sporazumom" o povratku posmrtnih ostataka. Dogovor "dodatno jača strateško partnerstvo, prijateljstvo i povjerenje između naših dviju zemalja", kazao je. Po završetku njegova govora, trgom, na kojem je održavana ceremonija odjeknula je počasna paljba iz 21 topa.

U zamjenu za posmrtne ostatke, Grčka će dobiti 48 predmeta koje su bugarske snage za vrijeme Prvoga svjetskog rata opljačkale iz crkava i samostana u sjevernoj Grčkoj.

"Ondje je gdje mu je mjesto"

Martin Nestorov, 42-godišnji softverski inženjer AFP-u je rekao da je prisustvovao svečanosti "kako bi poželio dobrodošlicu caru Samuilu natrag u Bugarsku, gdje mu i jest mjesto".

Tsanka Zlatkova, 65-godišnja umirovljena povjesničarka umjetnosti je kazala da je ondje došla jer je "Bugarka, a jedan se Bugarin vraća u svoju domovinu."

Samuilo, koji je vladao od 997. do 1014., predvodio je nekoliko vojnih pohoda na Bizantsko Carstvo zajedno sa svojom braćom, od kojih je jednog kasnije dao pogubiti. Postupno je širio svoju vlast na dijelove Balkana, pretvorivši područje oko Prespanskog i Ohridskog jezera, koje se danas većim dijelom nalazi u Sjevernoj Makedoniji, u svoje glavno uporište.

No Bizant je nakon 1001. ponovno preuzeo prevlast, a 1014. teško porazio Samuilovu vojsku. Kaže se da je Samuil umro od šoka kad je vidio tisuće svojih poraženih vojnika kako se vraćaju kući oslijepljeni po nalogu bizantskog cara Bazilija II., poznatog pod nadimkom "Bugaroubojica".

Samuilova je država četiri godine kasnije pala pod bizantsku vlast. Radev je rekao da će sada buduće generacije moći odati počast svojim precima, Micotakis je istaknuo da ti posmrtni ostaci imaju "nemjerljivu kulturnu i duhovnu, ali i emocionalnu vrijednost"

I Bugarska i Sjeverna Makedonija polažu pravo na Samuilove posmrtne ostatke

Bugarska nije jedina zemlja koja polaže pravo na Samuilove posmrtne ostatke. Golemi kip toga cara nalazi se u Skoplju, a njegova je ostavština postala predmet spora između dviju susjednih zemalja, pri čemu ga Makedonci smatraju "svojim" vladarom.

Neki povjesničari uspoređuju taj spor s nadmetanjem Francuske i Njemačke oko Karla Velikog.

Godine 2022. bilateralna je komisija preporučila da se Samuila prikazuje kao vladara države koju "većina suvremenih povjesničara smatra Bugarskim Carstvom, a čije se središte nalazilo na području današnje Sjeverne Makedonije.

Samuilove posmrtne ostatke otkrio je grčki arheolog Nikolaos Mucopulos šezdesetih godina prošlog stoljeća. On je vodio iskapanja na grčkome otoku Sveti Ahil (Agios Achilleios) na Malome Prespanskom jezeru blizu granice Grčke i Albanije i nedaleko od granice sa Sjevernom Makedonijom.

Ondje je pronađen kostur muškarca visokog oko 1,6 metara, zajedno s ostacima bogate svilene tkanine obrubljene zlatom i ukrašene motivima ptica. Pripisivanje tih ostataka Samuilu temelji se na više pokazatelja, a to su mjesto grobnice, raskošna odjeća, pokojnikova dob i stari prijelom kosti.

Bugarska je 2007. službeno pokrenula pregovore o povratu posmrtnih ostataka koji su postali važno pitanje u odnosima s Grčkom. Ovotjedni dogovor u Bugarskoj je potaknuo prijepor oko toga tko bi si trebao pripisati zasluge, pri čemu povijest igra važnu ulogu na predsjedničkim izborima koji se održavaju ovog mjeseca.

Aktualna potpredsjednica Iliana Jotova, koju podržava Radev i koja zagovara veze s Moskvom, ali i s EU-om i NATO-om, igra na domoljubnu kartu. Svoju je kampanju započela u Velikom Preslavu, nekadašnjoj prijestolnici Prvoga Bugarskog Carstva.