Prijatelji životinja: U Hrvatskoj 1,1 milijun pasa i mačaka, potrebna bolja zaštita

U Hrvatskoj ima više od 1,1 milijun pasa i mačaka, navodi udruga Prijatelji životinja povodom Svjetskog dana životinja i upozorava da je jedan od ključnih problema i dalje nedostatak učinkovite specijalizirane inspekcije za njihovu zaštitu.

Prema najnovijim dostupnim procjenama Europske federacije industrije hrane za kućne ljubimce (FEDIAF), strukovne organizacije koja prati europsko tržište hrane i proizvoda za kućne ljubimce, u Hrvatskoj je 2024. godine bilo oko 709 tisuća i 419 tisuća mačaka. Riječ je o procjenama, a ne o službenom popisu svih kućnih ljubimaca.

Ističući potrebu za sustavom u kojem bi se prijave zlostavljanja i zanemarivanja životinja pravodobno provjeravale, utvrđivala odgovornost počinitelja i osigurala zaštita životinja, predsjednik udruge Prijatelji životinja Luka Oman navodi kako građani očekuju brzu i učinkovitu reakciju nadležnih institucija na prijave te stvarnu zaštitu životinja.

- Prosvjed održan u lipnju, nakon niza stravičnih slučajeva zlostavljanja i zanemarivanja životinja, jasno je pokazao da građani očekuju brzu i učinkovitu reakciju nadležnih institucija na prijave te stvarnu zaštitu životinja, poručuje Oman u razgovoru za Hinu.

Važnim smatra i preventivno djelovanje lokalnih zajednica, koje imaju zakonsku obvezu kontrole mikročipiranja pasa, uključujući obilazak kućanstava.

Lokalne bi vlasti, dodao je Oman, trebale sustavno financirati kastraciju vlasničkih pasa i mačaka kako bi se spriječila neželjena legla i smanjio broj napuštenih životinja u skloništima.

Veće kazne za mučenje i ubijanje životinja

Oman se zauzima i za veće kazne za mučenje i ubijanje životinja te uvođenje seksualnog iskorištavanja životinja kao zasebnog kaznenog djela. Prijatelji životinja očekuju i mjere kojima bi se ljude, životinje i okoliš bolje zaštitilo od štetnih učinaka pirotehnike.

- Posebnu pozornost treba posvetiti i problemu napuštanja životinja. U Hrvatskoj se svake godine napusti velik broj pasa i mačaka, dok su skloništa i udruge suočeni s nedostatkom kapaciteta, sredstava i ljudi koji bi im pomogli. Zato su volontiranje i udomljavanje konkretni načini na koje građani mogu pomoći, kazao je Oman.

Ističe kako zaštita životinja nije samo odgovornost institucija i udruga, već i da svaka osoba može pridonijeti smanjenju patnje životinja.

Upozorio je i na rast tržišta proizvoda i usluga za kućne ljubimce, upozorivši da komercijalizacija životinja nosi rizik da se one počnu promatrati kao roba koju se proizvodi, kupuje i prodaje prema tržišnoj potražnji.

- Životinja ne bi smjela postati potrošački proizvod čija vrijednost ovisi o tržišnom trendu, nego živo biće čije potrebe i dobrobit moraju biti na prvome mjestu, rekao je predsjednik udruge Prijatelji životinja.

U posljednjih 20 godina veliki iskorak u zaštiti životinja

Oman smatra da je Hrvatska u posljednjih 20 godina napravila velik napredak u zaštiti životinja, i u zakonodavstvu i u svijesti građana.

- Kada smo prije više od dva desetljeća počeli sustavno zagovarati promjene, bile su dopuštene brojne prakse koje su danas zabranjene ili strože regulirane, kazao je.

Kao važne promjene naveo je donošenje Zakona o zaštiti životinja 2006. godine te novog zakona 2017. godine, kao i zabranu uzgoja životinja radi proizvodnje krzna, usmrćivanja napuštenih životinja u skloništima i korištenja divljih životinja u cirkusima, zabranu testiranja kozmetike na životinjama, obvezno mikročipiranje pasa te zabranu petardi i redenika.

- Nažalost, nakon velikog napretka u zakonodavstvu jedan od najvećih problema danas je upravo provedba. Propisi vrijede samo ako postoji učinkovit nadzor, ako se na prijave građana reagira pravodobno i ako se utvrđene povrede sankcioniraju. Zato danas, uz daljnje unaprjeđivanje zakonodavstva, posebno inzistiramo na učinkovitijem sustavu nadzora i zaštite životinja, napomenuo je.

Zaštita životinja, drži, zato nije završena priča. Nakon što su se ranije borili za zabranu pojedinih okrutnih praksi, danas je naglasak na provedbi postojećih propisa, njihovu daljnjem unaprjeđenju i uspostavi učinkovitog sustava nadzora.

Oman ističe da se u 20 godina promijenio i odnos društva prema zaštiti životinja. O temama poput biljne prehrane, udomljavanja i odgovornog skrbništva danas se znatno više govori, a građani sve češće propituju kako njihovi izbori utječu na životinje.