"Ljudi u Hrvatskoj su zadovoljni, ali su emocionalno iscrpljeni"

Nacionalno mjerenje raspoloženja, koje svake godine provodi Hrvatska psihološka komora u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja, do sada je pokazalo paradoks doživljaja života u Hrvatskoj: ljudi su zadovoljni, ali emocionalno iscrpljeni.

Ti podaci za 2024. godinu, dobiveni na uzorku od 4257 sudionika, pozivaju da briga o mentalnom zdravlju treba postati dio svakodnevice, priopćila je Komora.

Hrvatska psihološka komora i ove godine provodi Akciju mjerenja raspoloženja "Dobar dan, kako ste?". U njoj će diljem Hrvatske na javnim mjestima i sredinama u kojima rade njezini članovi sudjelovati više od 180 psihologa. Cilj je akcije omogućiti građanima da u direktnom kontaktu sa psihologom dobiju povratnu informaciju o svom psihičkom stanju i mentalnom zdravlju, da zatraže savjet i provjere kakvo je njihovo mentalno zdravlje.

Rezultati dobiveni iz prikupljenih upitnika od 2017. do 2024. godine pokazuju da četvrtina građana ima povišene ili vrlo visoke razine distresa. Više od 80% građana kaže da su zadovoljni životom, 69 posto ih ima barem povremene probleme sa spavanjem, dok se 84 posto njih povremeno osjeća tužno ili nesretno, a desetina često.

Psiholozi kod građana zapažaju tihu usamljenost, odnosno da oko trećina njih ima socijalnu podršku samo povremeno ili rjeđe. Istraživanja upozoravaju da su najranjivije skupine žene i mlađi od 25 godina, a odmah do njih najviše su izloženi stresu nezaposleni i niže obrazovani građani. Zaposleni i osobe u partnerstvu iskazuju najvišu otpornost i zadovoljstvo životom, kaže se.

Gledano vremenski, prije sedam godina 30% građana imalo je teškoća u nošenju s problemima, a danas ih je više, tj. 33%, odnosno svaki treći građanin.

Broj ljudi koji trebaju stručnu pomoć porastao je sa 6 na 8 posto, dok je broj onih s učestalim crnim mislima malo smanjen.

Sve u svemu, unatoč blagom porastu globalnog zadovoljstva, temeljna kvaliteta života ostaje ista, zaključuju psiholozi i pozivaju na odaziv akciji kojoj je cilj potaknuti razumijevanje ljudi za sebe i svakodnevnu brigu o mentalnom zdravlju s pomoću otvorenog i neposrednog kontakta sa psihologom.