Ruski znanstvenici otkrili toplu struju u Arktičkom oceanu

Ruski znanstvenici otkrili su novu toplu površinsku struju u vodama Barentsovog i Karskog mora, koja utječe na stvaranje i otapanje ledenog pokrova u području sve važnijem za pomorski promet, priopćila je Ruska znanstvena fondacija.

Keldiševa struja, nazvana prema ruskom znanstvenom brodu "Akademik Mstislav Keldiš", prenosi velike količine tople i slane vode iz Atlantskog oceana u ruski dio Arktičkog oceana, snažno utječući na sezonsko otapanje i smrzavanje leda na površini mora.

Analiza podataka prikupljenih u 25 ekspedicija tijekom 30 godina signalizira da struja izvire sjeverno od otočja Nova zemlja i kreće se prema sjeveroistoku, do Laptevskog mora, na potezu duljem od tisuću kilometara. Široka je od 50 do 100 kilometara, a duboka od 50 do 100 metara.

Povezane anomalije primjećuju se tijekom cijele godine, zaključili su ruski znanstvenici, istaknuvši da se taj prirodni fenomen treba uzeti u obzir pri procjeni promjenjivih uvjeta u ledenom pokrovu ruskog Arktika.

Sukob na Bliskom istoku i poremećaji u pomorskom prometu svrnuli su pozornost na mogućnost prijevoza tereta Arktičkim oceanom.

Rusija tako planira razvijati Sjeverni morski put, prometni koridor dug 5.600 kilometara, koji se proteže od Karskih vrata do Beringovog prolaza i povezuje morske luke na sjeveru Rusije s plovnim rijekama u Sibiru u jedinstven transportni sustav.

Kineska kontejnerska kompanija Sea Legend Shipping namjerava na tom pomorskom koridoru pokrenuti prvu redovitu kontejnersku liniju s odredištem u Europi, objavio je početkom kolovoza Rosatom, koji upravlja Sjevernim morskim putom.

Sredinom kolovoza Sjevernim morskim putom zapolovio je prema Europi i južnokorejski kontejnerski brod PanStar Acro, označivši kraj 10-godišnje pauze u plovidbi južnokorejskih plovila tom rutom.

U nepunih prvih osam mjeseci ove godine obujam prevezenog tereta uvećan je za čak 15 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dosegnuvši 24,2 milijarde tona, objavio je pak prošli tjedan dužnosnik ministarstva Aleksej Čekunkov, prema izvješću TASS-a.

Šef Rosatoma Aleksej Lihačev procjenjuje da će u cijeloj 2026. godini obujam prevezenog tereta porasti za 14 posto, a do 2035. trebao bi dosegnuti 110 milijuna do 150 milijuna tona, prema "temeljnom" scenariju. 

- Uz povoljne makroekonomske uvjete i dostupnu odgovarajuću infrastrukturu, preusmjeravanje tereta sa sjeverozapada moglo bi do 2040. godine povećati promet tereta i na 200 milijuna tona, rekao je Lihačev u razgovoru za časopis Expert.