Trojica hrvatskih pilota prvi put od 1992. zajedno u Željavi

Nekadašnji vojni aerodrom Željava, poznat pod kodnim imenom Objekt 505, desetljećima je bio jedno od ključnih središta zračne obrane bivše Jugoslavije. Ekipa Ispod radara obišla je podzemni kompleks s hrvatskim vojnim pilotima koji su ondje proveli velik dio karijere i prisjetili se vremena kada je u njegovim galerijama bilo smješteno na desetke borbenih zrakoplova.

Ekipa Ispod radara, voditeljica Lidija Kožar i voditelj Josip Kovač Levantin, posjetila je Željavu, staru, dobro poznatu bazu nekadašnje JNA. Što je danas ostalo od baze, može li je se očuvati i kakvu je moć zapravo krila?

Ivandić: Željava je bila mjesto organizirane vojne moći

Vojni pilot Ivica Ivandić rekao je da se na Željavu često vraća.

- Prošlo je puno vremena, ali zanimljivo je doći svaki put. Često dolazim ovdje, najmanje jednom godišnje, ako mi dođu neki prijatelji, dođem i s njima, rekao je Ivandić.

Prisjetio se vremena kada je Željava bila jedno od najvažnijih vojnih zrakoplovnih središta u tadašnjoj državi.

- Željava je bila mjesto organizirane vojne moći. Mjesto koje je bilo izuzetno dobro organizirano i napravljeno, s tri borbene eskadrile koje su bile potpuno naoružane, opremljene i s osposobljenim pilotima za sve zadaće, rekao je.

Aerodrom kodnog imena Objekt 505 imao je četiri ulaza, a profil podzemnih galerija bio je prilagođen borbenim zrakoplovima MiG-21.

- To je bilo središte lovačkih aviona presretača za zapadni dio bivše Jugoslavije. Sve ono što je išlo od Požege do Splita, to je pokrivao ovaj aerodrom, objasnio je Ivandić.

Prof. dr. sc. Alexander Buczynski s Hrvatskog instituta za povijest istaknuo je da je Željava imala ključnu ulogu u zračnoj obrani Jugoslavije.

- Bila je pozicionirana u dubini države, daleko od granice. Bio je to ogromni podzemni vojni grad s mrežom tunela, ogromnim smještajnim kapacitetima i skladištima, rekao je Buczynski.

Dodao je da je kompleks bio predviđen za smještaj između tisuću i dvije tisuće vojnika te 50 do 60 borbenih zrakoplova, kojima se pokrivao cijeli zapadni dio bivše Jugoslavije.

Borović: Teško je gledati toliku devastaciju

Danijel Borović, Ivan Selak i Ivica Ivandić trojica su hrvatskih pilota koji su preletima Hrvatskoj donijeli prve nadzvučne borbene zrakoplove. Borović je sletio u Pulu, Selak u Zagreb, a Ivandić u Split. Velik dio svojih karijera proveli su upravo u Željavi, gdje im je kolega bio i Rudolf Perešin.

- Prvi put smo sva trojica ovdje u ovom objektu. Zadnji put smo tu bili 1992. godine, rekao je Selak.

Povratak u nekadašnju bazu za njih je, rekao je, bio emotivan.

- Pamtili smo svi taj objekt. Teško je opisati kakav je to osjećaj kada vidiš tu količinu devastacije negdje gdje smo proveli praktično cijelo desetljeće, rekao je Borović.

Selak smatra da bi kompleks trebalo bolje zaštititi, urediti i otvoriti posjetiteljima.

- Zar je to problem osvijetliti i staviti ventilaciju? Potrebno je dati priliku ljudima. Žao mi je što je naš nivo tehničke kulture katastrofa. Ako Slovenci imaju muzej zrakoplovstva, a ti imaš sve ovo - to govori o tebi, ustvrdio je Selak.

U četiri epizode serijala Ispod radara avanturisti Lidija Kožar i Josip Kovač Levantin ulaze u taj višak prošlosti. Ulaze u tunele i podzemna zapovjedništva, napuštena i prenamijenjena, gdje susreću bivše vojnike, pilote, povjesničare, kustose i ljude koji su uspješno prenamijenili armirani beton.

Od Visa i Žrnovnice do Konjica, Albanije, Švedske, Slovenije i Željave prate drugi život vojne arhitekture. Serija je snimana prema ideji Mihovila Pirnata, redatelj je Luka Tokić, a produkciju potpisuje Creative Objective za HRT.

Sve epizode dostupne su na multimedijskoj usluzi HRTi.