Liječenje onkoloških bolesnika može biti dugotrajno i teško. Kao alternativu klasičnoj kemoterapiji za karcinom dojke, zagrebačka znanstvenica, virologinja Beata Halassy napravila je eksperiment koji je provela na samoj sebi - primila je virus proizveden u laboratoriju.
Prije osam godina Beata Halassy dobila je dijagnozu najtežeg oblika raka dojke.
- To je liječeno konvencionalno, klasičnom mastektomijom i potom kemoterapeutskim tretmanom koji je bio preporučen. Potom se rak vratio još dva puta, rekla je dr. sc. Beata Halassy, znanstvena savjetnica, Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu.
Bavi se virusnom imunologijom
Bavi se virusnom imunologijom i dobro poznaje kako funkcioniraju virusi.
I tada, 2020. dobila je ideju kako da sama sebe pokuša izliječiti.
- Ako virus može ući u stanicu u plastici i potom za par dana te stanice neće biti, zašto se to ne bi dogodilo i u mom organizmu? Bitno je samo da virus može inficirati tumorsku stanicu, kaže Beata Halassy.
Nakon što je svojoj onkologinji rekla što planira, više puta primila je pripravke od virusa ospica i vezikularnog stomatitisa koje je proizvela s kolegama.
- Tumor se smanjio pod ultrazvukom i klinički, očima se moglo vidjeti. On je u trenutku dijagnoze zahvaćao mišić i kožu. Nakon terapije on je bio slobodan, bilo ga je lako operirati. To je odstranjeno, kaže.
- Sad sam u fazi redovnih kontrola, četiri godine su prošle od tog liječenja, rekla je.
Onkolitička viroterapija ispituje se već godinama, a rezultati u svijetu su šaroliki.
Rezultati u svijetu su šaroliki
Znanstvenici i stručnjaci upozoravaju da ovaj slučaj otvara i etička pitanja.
- Na jednom ispitaniku i to na samom sebi raditi, to je jako teško ekstrapolirati i tako to ne može doći u redovnu kliničku praksu, može jedino biti izazov za daljnja ispitivanja, rekao je prof. dr. sc. Stjepko Pleština, dr. med. predstojnik Klinike za onkologiju, KBC Zagreb.
- Ono što bih bolesnicima preporučio, je da se drže standardne provjerene terapije jer to je jedino za što imamo dokaze, kaže Pleština.
- Problem nije u tome što je dr. Halasi koristila samoeksperimentiranje već u mogućnosti da bi objavljivanje tog eksperimenta moglo potaknuti druge na odbacivanje konvencionalnog liječenja. Istovremeno je važno naglasiti da je ključno sačuvati znanje stečeno takvim istraživanjem i mislim da je malo vjerojatno da će netko pokušati to kopirati jer taj tretman zahtijeva puno znanstvenog znanja, vještina i opreme, rekao je prof. dr. Igor Štagljar, Medicinski fakultet Sveučilišta u Torontu.
- To svakako ne bi preporučila nikome, ali definitivno se nadam da će se nešto pojaviti na ovom tragu što će napraviti malo veći skok u liječenju raka, rekla je Beata.
Do široke primjene mora se ispitivati godinama
Jer iako je neka metoda liječenja funkcionirala na jednoj osobi - do široke primjene mora se ispitivati godinama i na mnogo tisuća ljudi.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!