Umjetna inteligencija pomaže u dijagnostici i liječenju zatajenja srca

Procjenjuje se da 10 milijuna stanovnika Europske unije ima problema sa zatajenjem srca, što će u budućnosti, sa starenjem stanovništva, još jače opteretiti zdravstveni sustav. U dijagnostici i liječenju zatajenja srca već pomaže i umjetna inteligencija, no daleko smo od toga da se može i predvidjeti kada će nekoga pogoditi srčani udar.

Nekad smo govorili o automatiziranim mjerenjima, sad - s velikom količinom razvrstanih podataka i praćenjem obrazaca – govorimo o umjetnoj inteligenciji. I liječnici kardiolozi ne gledaju je kao konkurenciju, nego pomoć.

- Može nam omogućiti udaljeno praćenje bolesnika, dakle kontinuirano praćenje izvan bolnica u njihovim domovima te kreiranje personaliziranog liječenja, specifičnog liječenja za svakog pojedinog bolesnika, kaže Nina Jakuš, Klinika za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb.

Ultrazvuk srca važan je za postavljanje dijagnoze, no mora se ponavljati često, a brojna mjerenja donose i mogućnost pogrešaka.

- Umjetna inteligencija bi sa svojim razvojem mogla jako ubrzati taj postupak, što znači da ćemo u konačnici moći pregledati više pacijenata, osim toga standardizirati mjerenja kako bismo kad se netko tek počne baviti ultrazvukom izbjegli pogreške u mjerenju i ubrzali postupak učenja, ističe Vlatka Rešković Lukšić, Klinika za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb.

U zajedničkim istraživačkim projektima surađuju kardiološki odjel KBC-a Zagreb i Fakultet elektrotehnike i računarstva.

- Mi radimo s pacijentima koji su prošli transplantiranje srca i to treba pratiti kroz vrijeme da vidite hoće li srce funkcionirati ili neće, hoće li će doći do odbacivanja. Recimo, mi sad imamo kardiološke slike koje analiziramo da vidimo postoje li znakovi odbacivanja, da se onda na njima može primijeniti neka dodatna terapija, govori Donik Vršnak, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

- Mi kao Hrvatska sudjelujemo aktivno u tim tehnologijama, ne možete to kupiti samo tako na tržištu i zato je važno da okupljamo znanstvenike iz različitih područja, visokih tehnologija, tehnike i medicine, da zajedno stvaraju nove vrijednosti, poručuje akademik Bojan Jerbić, predsjednik Znanstvenog vijeća za medicinu i tehniku HAZU-a.

No i nekad i sad – odluku donosi liječnik na temelju iskustva i procjene stanja pacijenta. Doktori hologrami još će neko vrijeme biti samo likovi iz filmova znanstvene fantastike.