Dan crvenih haljina - podizanje svjesnosti o moždanom udaru u žena

U Hrvatskoj godišnje 12.000 osoba oboli od moždanog udara, od čega 30 posto umire od njegovih posljedica, stoga je važno jačati prevenciju te bolesti istaknula je predsjednica Hrvatskog neurološkog društva Zorana Poljaković Skurić u petak na svečanom obilježavanju Dana crvenih haljina. 

Kardiovaskularne bolesti, koje uključuju moždani udar, su broj 1 uzrok smrti žena. Pogađaju gotovo polovicu žena starijih od 20 godina, no mnoge žene nisu svjesne svoje najveće zdravstvene prijetnje. Upravo zbog toga, danas je u Hrvatskoj po sedmi put obilježen Dan crvenih haljina, koji se od prošle godine obilježava i kao Nacionalni dan borbe protiv moždanog udara u žena.

Cilj kampanje je potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu da obrate posebnu pozornost na srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce.

Prema statistici u obolijevanju od moždanog udara u EU, Hrvatska ne stoji baš najbolje, rekla je Poljaković Skurić.

- Imamo skoro dvostruko veću učestalost i, nažalost, lošiji ishod liječenja. Godišnje je otprilike 12.000 osoba u Hrvatskoj oboli od moždanog udara i, nažalost, od toga jedna trećina, dakle, otprilike 30 posto osoba umire od posljedica moždanog udara. I u prevenciji, i u liječenju imamo još dosta posla, dodaje.

U Hrvatskoj će jedna od pet žena dobiti moždani udar, ali ohrabruje činjenica da se smanjuje smrtnost onih koje će preminuti od njegovih posljedica, istaknula je izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Lora Vidović.

Hrstić: Odaziv na preventivne preglede je velik, u nekim regijama i do 70 posto

Ministarstvo zdravstva prepoznalo je važnost sprječavanja ove bolesti i uvelo preventivne zdravstvene preglede s liječnicima obiteljske medicine.

- Odaziv na preventivne preglede je velik, u nekim regijama i do 70 posto, a cilj nam je da tako bude i u cijeloj Hrvatskoj, istaknula je ministrica zdravstva Irena Hrstić.

Bolesti čijim se pravovremenim otkrivanjem i liječenjem može smanjiti rizik od moždanog udara su povišeni krvni tlak, povišeni kolesterol i šećerna bolest. Moždani udar je treći vodeći uzrok smrti žena, dok je tek peti uzrok smrti muškaraca. Gotovo polovica preživjelih žena nakon šest mjeseci od moždanog udara ima neki oblik onesposobljenosti.

- Život ne prestaje dijagnozom, a to potvrđuju brojne žene koje se hrabro nose s ovom bolešću, istaknula je Melita Mulić, izaslanica predsjednika Republike pod čijim se pokroviteljstvom održava ovogodišnja akcija.

U cijelom svijetu moždani udar drugi je uzrok smrtnosti i najčešći uzrok invaliditeta. Iako pogađa oba spola, žene su u većem riziku od najtežih posljedica.

Prof. dr. sc. Zdravka Poljaković Skurić, predsjednica Hrvatskog neurološkog društva, rekla je u središnjem Dnevniku HTV-a da je u Hrvatskoj skoro dvostruko veću učestalost moždanog udara u žena i lošiji ishodi liječenja nego u Europi.

- Kada to pretvorimo u brojke, čini se da imamo još jako puno za raditi. Godišnje je otprilike 12.000 osoba u Hrvatskoj oboli od moždanog udara i, nažalost, od toga jedna trećina, oko 30% osoba, umire od posljedica moždanog udara. I  u prevenciji i u liječenju imamo još dosta posla, rekla je prof. Poljaković Skurić.

Navela je tipične simptome po kojima se moždani udar može odmah prepoznati. To su naprimjer nagli prestanak govora, naglo nerazumijevanje od strane sugovornika, oduzimanje mišića polovice lica ili čak polovice tijela - ruke i noge, nagli gubitak vida na jednom oku.

- Svaki nagli gubitak jedne od naših funkcija je alarm za moždani udar, dodala je.

- Prevenirati ga možemo tako da pazimo na sve ono što povećava rizik njegovog nastanka. Na prvom mjestu su to kronične bolesti kao što su hipertenzija - povišen tlak, zatim povišeni šećer u krvi, povišena razina masnoće u krvi, sve su to jednostavne stvari, ali nažalost još uvijek nedovoljno se liječimo i ne prepoznajemo ih, rekla je Poljaković Skurić.

Kaže da je najteže promijeniti način života, početi s fizičkom aktivnošću, paziti na tjelesnu težinu, prestati pušiti. To su, kaže, ružne navike koje vjerojatno imamo, a kojih se moramo riješiti. 

Crvena je boja upozorenja

- Crvena boja nosi ljepotu, ljubav i šarm, ali također, ona je znak upozorenja. Zato se nose crvene haljine, započinje prim. dr. sc. Svjetlana Šupe, neurologinja iz KBC-a Zagreb.

Kako kod nas, tako i u svijetu, mnogi nisu dovoljno svjesni postojanja specifičnosti čimbenika slike moždanog udara u žena, kaže.

- Postoje određene razlike kod žena i kod muškaraca kada govorimo o moždanom udaru. Primjerice, kod žena se događa iznenadna promjena brzine disanja, gubitak daha, omaglica, nestabilnost, nagla mučnina, povraćanje, snažna glavobolja, nagla zbunjenost, štucanje..., navodi.

Moždani udar je vodeći uzrok invaliditeta u svijetu. Stoga je cilj osvijestiti rizičnost, ali i teške posljedice. Ono što je vrlo važno je potpora i edukacija obitelji. Neurologinja ističe kako briga o osobi koja je doživjela moždani udar može biti vrlo iscrpljujuća. Naime, više od 30 posto oboljelih trajno ovisi o određenom obliku tuđe pomoći.

Neurologinja ističe nekoliko ranih znakova koji bi mogli upućivati na to da prijeti rizik od moždanog udara.

- To mogu biti nagli ispadi vidnog polja, dvostruka slika, zatamnjenje u vidnom polju, iznenadne omaglice, prolazni trnci u polovini tijela, obješena usta.... To su sve prolazni znakovi, ali su alarmantni. Tada je potrebno što prije djelovati da se ustanovi zašto se to dogodilo, kaže.

Studije pokazuju i da je 90 posto moždanih udara moguće prevenirati.

- Mit je da se moždani udar samo dogodi, da pogađa stariju populaciju i da se ne može liječiti i spriječiti. Moždani udar se može prevenirati. Prema nekim studijama, 90 posto moždanih udara može se prevenirati tako da djelujemo na rizične čimbenike koji dovode do moždanog udara, objašnjava.

Postoje nepromjenjivi rizični čimbenici kao što su dob i stol. Međutim, ono što možemo promijeniti su naše životne navike. Promjenjivi rizični čimbenici su povišeni tlak, povećana masnoća, poremećaji srčanoga ritma, ali i pušenje, konzumiranje alkohola, droge, pretilost, nezdrava hrana...

- Promjenom navika možemo znatno pridonijeti u redukciji rizika za moždani udar, zaključuje neurologinja.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku:

U Rijeci predavanja i večer u HNK

U Rijeci se održavaju predavanja, a slijedi glazbeno-scenska večer u HNK Ivana pl. Zajca.

Žene od moždanog udara obolijevaju više nego muškarci i sve češće u mlađoj životnoj dobi. Važno je, upozoravaju liječnici, rano prepoznavanje simptoma, od disfunkcije govora, slabosti ruke te asimetrije lica. Ako su te promjene nagle, odmah treba reagirati i otići na hitni prijam.

- Danas imamo supermoderne načine liječenja - kemijsko otapanje tromba i mehaničko uklanjanje endovaskularno tromba koji smanjuju onesposobljenost i smrtnost. Žene kasne na to, zanemare simptome, pa misle dok skuham, dok opeglam, onda dođu kasno na te neointervencije, rekla je predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka, prof. dr. Vladimira Vuletić.

- Važno je reći da i sam način života i percepcija života, sve je to ono što sa sobom nosi briga. Važno je senzibilizirati javnost i samu brigu žene za ženu, ali i društvo za žene, što danas nedostaje, smatra  doc. dr. sc. David Bonifačić sa Zavoda za cerebralne bolesti KBC-a Rijeka.

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji obolijeva 10% više žena nego muškaraca 

Bjelovarčani su ženama koje su pretrpjele moždani udar danas dali potporu akcijom u Kulturnom i multimedijskom centru.

Tihana Gržinčić, dr. med., voditeljica Odjela neurologije OB-a "Dr. Anđelko Višić" kazala je da u Županiji 10 posto više žena koje obolijevaju od moždanog udara. 

- Žene starije od 65 godina imaju gotovo iste faktore rizika kao i muškarci, a na koje možemo utjecati, a to su arterijska hipertenzija, šećerna  bolest, pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, prekomjerna težina. No u žena se trebamo osvrtni i na  komplikacije u trudnoći, upotreba oralnih kontraceptiva u mladih žena, upotreba hormonske nadomjesne terapije u postmenopauzi, i sve je to opasnije u kombinaciji s pušenjem, kazala je dr. Gržinčić.