Hrvati rado dijele lijekove na recept, 'posuđuje' ih svaki četvrti

Razmjena lijekova među prijateljima i članovima obitelji sve je češća pojava. Najnovije istraživanje pokazuje da će gotovo svaki drugi građanin Hrvatske bez razmišljanja dijeliti bezreceptne lijekove, a gotovo četvrtina i lijekove na recept. Iako iz dobrih namjera, dijelenje lijekova, upozoravaju stručnjaci, može biti opasno.

Tablete protiv bolova, za spavanje i razni antibiotici "viška" često ne završe u smeću nego u rukama onih kojima taj lijek nije namijenjen.

Hrvati, prema istraživanju koje je proveo Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", neovisno o godinama, bez problema dijele lijekove.

– Što se tiče učestalosti dijeljenja, tu vidimo da su većina naših ispitanika koji su dali odgovor na to pitanje, lijekove dijelili nekoliko puta na godinu i bilo je onih koji su radili samo jednom i onih koji to rade često, odnosno jednom mjesečno, rekla je dr. sc. Iva Bužančić, farmaceutkinja i voditeljica istraživanja.

Najčešće se dijele lijekovi koji su dostupni bez recepta. Najviše ispitanika, njih 31 posto, posudit će lijekove protiv boli, dok njih 21 posto za ublažavanje prehlade. Slijede ih dodaci prehrani i lijekovi za čir, žgaravicu ili zatvor.

Dijeljenje lijekova može dovesti do ozbiljnih posljedica

Kada je riječ o lijekovima na recept, 23 % građana neće oklijevati kad ih treba konzumirati. Najčešće se posuđuju lijekovi protiv boli, a slijede ih lijekovi protiv alergija, za čir i smirenje. Sedam posto ispitanika ne vidi problem u korištenju tuđih antibiotika.

Želja za pomaganjem najčešći je razlog dijeljenja.

– Nikad ne uzimam ništa što oni imaju, uvijek je ono što je doktorica rekla. Baš uvijek? Baš uvijek, rekao je Damir.

– Ponekad, ali to je stvarno rijetko, ali to je u principu najviše za glavu. Ništa drugo od toga, kazala je Petra.

– Uvijek ovako, direktno što da doktor, to i trošimo, a ono što je neko drugi dobio, taj troši svoje, poručio je Ivan.

Posuđivanje nosi visoke rizike.

– Posljedica ima puno, znači nuspojave, interakcije s drugim lijekovima, prekrivanje bolesti. Znači, na taj način možemo prikriti pravi uzrok bolesti pacijenta. Lijek je namijenjen za osobu za koju je propisan, to moramo osvijestiti naše građane. Jer ono što je za njega dobro ne znači da je dobro i za drugu osobu, upozorila je doc. dr. sc. Katarina Fehin Šola, farmaceutkinja i voditeljica istraživanja.

Iako je pomaganje važno, kad su lijekovi u pitanju, njihovo dijeljenje može dovesti do ozbiljnih posljedica.