Hrvatska među vodećim zemljama EU-a po broju pretilih osoba

Hrvatska je među vodećim zemljama Europske unije po broju osoba s prekomjernom tjelesnom težinom. Upravo je taj problem glavna tema 24. konferencije "Future is now" koja je u Zagrebu okupila 180 sudionika. Istaknuto je da je liječenje debljine ključno za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, masne jetre, ali i brojnih malignih bolesti.

- Aktivnim pristupom liječenju debljine, prije svega prepoznavanju, šifriranju, a onda i liječenju, mislim da bismo mogli smanjiti lavinu kroničnih nezaraznih bolesti i time znatno unaprijediti, a to nam je, naravno, najvažniji cilj, zdravlje naših građana, rekao je predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora Željko Krznarić.

- Prema procjenama, od 25 do 30 posto stanovništva ima debljinu, dok prekomjernu tjelesnu težinu i debljinu zajedno ima i do 60 posto populacije, istaknuo je.

Dodao je da se debljina i dalje nedovoljno prepoznaje kao bolest. 

- Ne radi se samo o estetskom nego o ozbiljnom zdravstvenom problemu - i na razini populacije i na razini pojedinca, rekao je Krznarić, istaknuvši da je debljina povezana s razvojem kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, masne jetre i različitih tumora.

Predstojnik Sveučilišne klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma "Vuk Vrhovac" KB-a Merkur Dario Rahelić upozorio je da "ne postoji zdrava pretila osoba".

- Zdrav način života, postizanje i održavanje poželjne tjelesne mase, tako možemo spriječiti ne samo šećernu bolest nego i arterijsku hipertenziju, dislipidemiju i posljedice debljine. Nema zdrave pretile osobe, samo je pitanje kada će se pojaviti neki poremećaj, rekao je.

Rahelić je istaknuo da u Hrvatskoj ima više od 400.000 registriranih osoba sa šećernom bolesti, a procjenjuje se da ih je ukupno više od 750.000, što znači da više od 20 posto populacije ima dijabetes ili predijabetes, a pritom barem polovini oboljelih nije postavljena dijagnoza.

- Zato je iznimno važno raditi na osvješćivanju građana jer svatko može imati šećernu bolest, neovisno o tome ima li simptome ili ne, rekao je.

Načelnica Sektora za bolničku zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Marta Borić Krakar istaknula je da je debljina kompleksan javnozdravstveni izazov koji nadilazi pojedinca.

- Riječ je o kompleksnom problemu koji zahtijeva učinkovitu prevenciju, rano prepoznavanje i liječenje, uz jačanje međuresorne suradnje i edukacije zdravstvenih djelatnika, rekla je.

Dodala je da Ministarstvo zdravstva razvija politike koje debljinu prepoznaju kao kroničnu bolest, a ne samo kao rizični čimbenik te da već provodi mjere putem akcijskog plana za prevenciju debljine za razdoblje od 2024. do 2027., koji uključuje aktivnosti usmjerene na prevenciju, rano otkrivanje i liječenje, uz jačanje međuresorne suradnje.

Predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora Dragan Soldo upozorio je da liječnici imaju ključnu ulogu u ranom prepoznavanju bolesti.

- Debljina je često i tema o kojoj pacijenti nerado govore, ali liječnici moraju biti ti koji će je prepoznati i otvoriti razgovor jer ona je ulaz u niz kroničnih bolesti, poručio je.