Raste broj pretilih mališana; kako ih zaštititi?

Oko 150.000 djece i mladih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu, a gotovo 40 posto njih već ima pridružene zdravstvene probleme, dok gotovo 70 posto odraslih ima višak kilograma, upozorili su stručnjaci u petak na konferenciji u organizaciji Udruge za prevenciju prekomjerne težine.

Voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Sanja Musić Milanović predstavila je podatke World Obesity Federationa prema kojima oko 27 posto mladih u dobi od 5 do 19 godina ima prekomjernu tjelesnu masu, što je oko 150.000 djece i mladih.

- Čak 40 posto te djece već ima pridružene zdravstvene probleme, poput povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti tipa 2 ili poremećaja masnoća u krvi, upozorila je. Naglasila je da zdravstveni sustav sam ne može riješiti problem jer je on posljedica načina života i okruženja te zahtijeva koordiniran pristup različitih sektora društva.

Pedijatar Milivoj Jovančić rekao je da problem prekomjerne tjelesne mase kod djece najčešće počinje već u predškolskoj dobi te se potom postupno povećava do odrasle dobi.

- Prema nekim podacima svako treće dijete i oko 65 do 70 posto odraslih u Hrvatskoj je pretilo. Riječ je o multifaktorskoj bolesti koja je povezana s načinom života, promjenama u obiteljskim navikama i sve većom dostupnošću procesuirane hrane, rekao je Jovančić.

Štimac: Debljina nije estetski problem nego kronična bolest

Objasnio je je kako se nakon razvoja debljine pokreću i biokemijski procesi koji dodatno otežavaju gubitak težine, zbog čega pedijatri naglašavaju važnost prevencije, pravilne prehrane i sna od najranije dobi.

Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Davor Štimac dodao je da Hrvatska bilježi stalni rast oboljelih te da debljina nije estetski problem nego kronična bolest povezana s nizom teških oboljenja.

- Nije zakazala obiteljska medicina nego cijelo društvo - od vrtića i škola do roditelja i države. Izloženi smo brzoj i jeftinoj hrani te dostavi, dok je bavljenje sportom postalo skuplje, rekla je predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Nataša Ban Toskić, dodavši da odgovornost ne snosi samo zdravstveni sustav.

Kao odgovor na ove izazove, specijalist obiteljske medicine Dražen Gorjanski predstavio je strategiju utemeljenu na šestogodišnjem iskustvu osječke škole mršavljenja, naglasivši da debljina nije samo pitanje volje nego sustavni problem. Strategija debljinu definira kao 'bolest koja ne boli' nastalu u 'obesogenoj okolini', gdje prehrambena industrija iskorištava ljudsku težnju ugodi stvarajući biokemijsku ovisnost.

Rješenje vidi u aktivnoj ulozi države koja mora regulacijom tržišta zaštititi građane, osobito djecu, od agresivnog marketinga nezdrave hrane. Time se odgovornost pomiče s pojedinca i debljina postavlja kao prioritetni društveni i politički problem.

Zanimljivo - na sjeveru Europe je najmanje pretilih, a najviše na jugu, slična je situacija i u Hrvatskoj.

Veći problem s debljinom imaju djeca koja žive uz more, nego na kontinentu.

Gotovo nevjerojatno zvuči da u mediteranskom dijelu Hrvatske, gdje bismo trebali živjeti zdravo i hraniti se mediteranskom prehranom, imamo velik broj pretile djece i djece s prekomjernom težinom. Novinarka Mariola Milardović Perić u središnjem je Dnevniku HTV-a o tome razgovarala s doc. prim. dr. sc. Željkom Karin, dr. med./ravnateljicom NZJZ-a Splitsko-dalmatinske županije.

– U Splitsko-dalmatinskoj županiji i cijeloj jadranskoj regiji imamo više pretile djece nego u ostatku Hrvatske, a slično je i u drugim mediteranskim zemljama – rekla je doc. Željka Karin.

Karin ističe da je uzrok promijenjeni stil života: roditelji često nemaju vremena, pribjegava se brzoj hrani, a djeca su tjelesno neaktivna i provode puno vremena uz elektroničke naprave. – Djecu moramo izvesti vani, na igrališta i baviti sportom da smanje negativne trendove i spriječe kronične bolesti u budućnosti, dodala je.

Desetogodišnja istraživanja pokazuju da je 30% djece od šest do 15 godina imalo prekomjernu težinu ili je bilo pretile, a više od 50% te djece je tjelesno neaktivno. Zadnjih pet godina, od 2020. do 2025., udio pretile djece smanjio se sa 26% na 20%, što ulijeva nadu da se trendovi kreću na bolje.