Kako siromaštvo utječe na razvoj i rast djece?

U Hrvatskoj oko 20 %, odnosno 770 tisuća građana živi u riziku od siromaštva. Najugroženiji su samci starije životne dobi, jednoroditeljske obitelji, umirovljenici i, naravno, djeca. 

Djeca koja odrastaju u siromaštvu suočavaju se s brojnim problemima koji utječu na njihov svakodnevni život i buduće mogućnosti, što ih već u startu stavlja u nepovoljan položaj.

Siromaštvo djece u Hrvatskoj često ostaje nevidljivo, iako se svakodnevno odražava na životne uvjete i budućnost mnoge djece. Nažalost, ti mali ljudi suočavaju se s izazovima koji utječu na njihov fizički, obrazovni i emocionalni razvoj, stvarajući nevidljive prepreke koje je teško prevladati. Prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina u podcastu PSIHOLOGiJA na Radio Sljemenu razjasnila je duboke posljedice s kojima se suočavaju siromašna djeca.

- Djeca koja žive u siromaštvu u Hrvatskoj su prilično nevidljiva. Malo se zapravo priča o tome kako žive. Žive dosta samozatajno, s problemima s kojima se suočavaju. Zakinuta su za mnoge stvari koje su njihovim vršnjacima potpuno dostupne, počevši od osnovnih stvari za život - odjeće, obuće, pristupa obrazovnim uslugama, slobodnom vremenu... Teže se probijaju kroz obrazovni sustav koji bi trebao biti besplatan i dostupan svima, prema svim dokumentima, od Ustava Republike Hrvatske pa nadalje. Međutim, činjenica je da djeca koja žive u siromaštvu nisu u jednakom položaju kao djeca koja nisu u siromaštvu, objašnjava prof. Družić Ljubotina.

Utjecaj siromaštva na razvoj djece, prema riječima profesorice Družić Ljubotine, ima dalekosežne posljedice. Djeca koja odrastaju u siromaštvu obolijevaju češće, a zdravstvene posljedice često uključuju bolesti poput anemije, dijabetesa, pa čak i pretilosti, što može zvučati paradoksalno.

- To su često loši uvjeti života i prehrane koji uzrokuju te zdravstvene probleme, ali tu su i bolesti poput astme koje nastaju zbog loših stambenih uvjeta, ističe profesorica.

Što je netko siromašniji, to su lošiji obrazovni ishodi

Kad se govori o obrazovanju, siromaštvo također ostavlja dubok trag.

- Obrazovanje je i te kako povezano sa siromaštvom. Što je netko siromašniji, to su najčešće lošiji obrazovni ishodi. Djeca koja žive u siromaštvu imaju lošiji školski uspjeh i veće teškoće u obrazovanju. Imati lošiji start u obrazovnom sustavu znači imati i više kognitivnih teškoća, objašnjava profesorica.

Istraživanja također pokazuju da djeca iz siromašnijih obitelji često nisu uključena u predškolski odgoj, što ih dodatno stavlja u nepovoljan položaj.

- Otprilike samo 25 posto djece koja žive u siromaštvu uključeno je u predškolski odgoj i obrazovanje. Prednost pri upisu imaju djeca čiji su roditelji zaposleni, dok djeca iz siromašnijih obitelji ostaju zakinuta. Zbog toga su ta djeca diskriminirana kad je riječ o predškolskom odgoju, a on je ključan za njihov obrazovni put jer tu djeca usvajaju važne životne vještine i socijaliziraju se, ističe profesorica Družić Ljubotina.

Problem se dodatno komplicira skrivenim troškovima obrazovanja, na koje siromašne obitelji teško mogu odgovoriti.

- Ti skriveni troškovi – radni materijali, školska oprema, izleti, maturalci, školski prijevoz, računala – sve to postaje prevelik teret za roditelje koji se već bore za osnovnu egzistenciju. Za djecu iz siromašnih obitelji, ove stvari postaju nedostižne, a upravo one mogu biti ključne za neometano obrazovanje, objašnjava Družić Ljubotina.

Siromašna djeca se često osjećaju izolirano i stigmatizirano

Emocionalni i socijalni problemi također su prisutni, jer djeca koja nemaju iste uvjete za život, osjećaju se izolirano i odbačeno.

- Djeca iz siromašnijih obitelji često nemaju brendiranu odjeću, tenisice ili mobitele koje su među vršnjacima vrlo cijenjeni. I to postaje važan segment raslojavanja među djecom. Osim toga, ta djeca često se osjećaju izolirano i stigmatizirano zbog svoje situacije, upozorava profesorica.

Za kraj, emocije koje djeca iz siromašnijih obitelji nose nisu zanemarive. Osim što su zabrinuta za svoje osnovne životne potrebe, mnoga su zabrinuta i za svoju budućnost.

- Djeca iz siromašnih obitelji često su zabrinuta zbog toga što će biti sutra, zabrinuta su za svoje roditelje. Taj osjećaj tjeskobe, potištenosti i neizvjesnosti koji se javlja kod njih češći je nego kod djece koja ne žive u siromaštvu, zaključuje prof. Družić Ljubotina.