Kozmetička industrija jedna je od najprofitabilnijih u svijetu. Kozmetika ima jednak utjecaj na naš organizam, kao i prehrana. Sve što nanesemo na kožu - ulazi u krvotok.
Kozmetički sastojci mogu biti prirodnog i umjetnog podrijetla, a prosječni kozmetički proizvod ima od deset do petnaest takvih sastojaka.
Mladi i kozmetika
Foto: Potrošački kod / HRT
Mladi i kozmetika
Čak 70 posto djece mlađe od 12 godina rabi kozmetiku - pri čemu većina upotrebljava proizvode namijenjene odraslima.
Postalo je normalno da djeca roditelje traže skupu kozmetiku koju sve češće reklamiraju influenseri na društvenim mrežama.
Dermatolozi ističu kako je važno da se djeci pruže točne informacije kako ne bi imali problema s kožom.
Maja, Paula i Korina pohađaju radionicu za mlade na kojima uče čitati deklaracije i razlike između prirodne i konvencionalne kozmetike.
Šminka je postala svakodnevni ritual za djevojčice koje tek ulaze u pubertet. Potaknute društvenim mrežama i "influenserima" koji uvijek izgledaju besprijekorno, djevojčice na svoju mladu i osjetljivu kožu često nanose kozmetiku koja može uzrokovati više štete nego koristi. Ipak, mladi se sve češće educiraju o sastavu proizvoda koji nanose na kožu.
- Kupujem samo certificirane, organske, prirodne proizvode jer znam da oni neće naštetiti mojoj koži i znam da mi odgovaraju. Prethodno nisam imala problema s nekakvom šminkom koju sam koristila, nije izazvala nikakvu reakciju, rekla je Paula Perišić, učenica šestog razreda osnovne škole.
- Ja većinom samo gledam cijenu proizvoda, iako moja majka pazi na to šta stavlja. Ali većinom ljudi koje znam, cure, frendice, također baš ne obraćaju toliko pažnje šta je u proizvodima već koliko koštaju, rekla je Maja Jelić, učenica prvog razreda srednje škole.
- Bitno mi je da je mi je šminka prirodna zato što je moja koža dosta osjetljiva. Idem na puno vrsta plesa i često imam nastupe pa moram nositi jako puno šminke. Onda mi je koža užasno iziritirana pa mi je bitno da imam prirodne stvari da se šminkam i prirodne stvari da skidam šminku i da njegujem kožu poslije toga, kaže Korina Srića, učenica šestog razreda osnovne škole.
Prije pet mjeseci u Europskoj uniji zabranjena je uporaba tvari TPO u svim kozmetičkim proizvodima, uključujući gel - lakove za nokte. TPO je klasificiran kao tvar toksična za reproduktivno zdravlje.
Djevojčice lakiraju nokte još u vrtićkoj dobi pa struka upozorava da pri tretiranju noktiju treba biti oprezan.
Dječja koža apsorbira do 10 posto više tvari od kože odrasle osobe. Česta izloženost karcinogenima i toksinima u kozmetici za djecu predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.
Djevojčice se šminkaju u sve mlađoj dobi jer to je - "trend", a on dovodi do teških posljedica za kožu i zdravlje. Zato je potrebno čitati sastav proizvoda koji je, s druge strane, često nerazumljiv i nejasan.
Dermatolozi upozoravaju da rana uporaba šminke može izazvati ozbiljne kožne probleme, alergije, pa čak i dovesti do dugoročnih zdravstvenih posljedica.
Zvonimira Mikotić-Mihun
Foto: Potrošački kod / HRT
Što zapravo nanosimo na kožu
Europski propisi ne određuju koliki udio prirodnih sastojaka mora biti u nekom proizvodu da bi se mogao reklamirati kao prirodni. Mnogi to iskorištavaju oglašavajući svoje proizvode kao prirodne i pritom kupce dovode u zabludu.
Za života na tijelo stavimo i do 500 kilograma kozmetike. Mnogi se stoga s razlogom pitaju - koliko to utječe na naš organizam.
Lakovi za nokte, boje za kosu i parfemi spadaju u najotrovniju kategoriju kozmetičkih proizvoda, upozorava zagovarateljica prirodne i personalizirane kozmetike Zvonimira Mikotić-Mihun. Posebno ističe sastav lakova za nokte, u kojima se često nalazi tzv. toksični trio – tri sastojka izrazito štetna za zdravlje.
– To su toluen, derivat benzena s neurotoksičnim svojstvima koji djeluje na živčani sustav, mozak i unutarnje organe, zatim formaldehid, izrazito kancerogena tvar i njegovi derivati, te dibutilftalat. Ftalati uzrokuju hormonske poremećaje i spadaju u skupinu zabranjenih i štetnih sastojaka, pojasnila je Mikotić-Mihun.
Upozorila je i na dodatni rizik vezan uz gelirane lakove za nokte koji se suše pod UV lampama.
– Od 1. rujna ove godine zabranjen je TPO, sastojak koji se koristi za brzo sušenje takvih lakova, upravo zbog svojih kancerogenih svojstava, istaknula je.
– Konvencionalna kozmetika uglavnom sadrži štetne kemijske sastojke koji vrlo loše utječu na zdravlje. Posljedice mogu biti različite vrste karcinoma, poremećaji hormonskog sustava i oštećenja živčanog sustava, upozorila je.
Dodaje kako su proizvodi s takvim sastojcima često jeftini upravo zato što se proizvode od sirovina koje su nusprodukti drugih industrija.
– Riječ je o iznimno profitabilnoj industriji, s ogromnom potrošnjom i velikim financijskim interesima. Upravo zato vrlo se teško suprotstaviti takvoj praksi i izboriti za sigurnije proizvode, zaključila je Mikotić-Mihun.
Stručnjaci stoga savjetuju potrošačima da pažljivo čitaju deklaracije i, kada je moguće, biraju proizvode s provjerenim i manje štetnim sastojcima.
Može li dugotrajno korištenje kozmetičkih preparata ugroziti naše zdravlje u emisiji "Potrošački kod" analizirali su Daniel Ceković, dr. med. spec. dermatovenerologije i Mirela Ilenić, formulatorica.