Zatajenje srca - najučestalija bolest današnjice

U Hrvatskoj se prvi put obilježava "Mjesec zatajivanja srca". Riječ je o najučestalijoj bolesti današnjice, a stopa preživljavanja lošija je i od one oboljelih od najčešćih karcinoma. U Hrvatskoj od nje trenutačno boluje oko 80 tisuća ljudi. Iako je posljednje tri godine smrtnost od zatajivanja srca smanjena za čak 46 posto, i dalje svakoga dana u nas od toga umre najmanje jedna osoba, a u prosjeku ih je 16 hospitalizirano.

Hospitalizacija pacijenata zbog zatajivanja srca svakodnevna je. 

- Postoje različiti oblici zatajivanja srca, najčešće je to ishemijska bolest srca odnosno preboljeli infarkti, koronarne bolesti, nekontrolirana hipertenzija, često su to nekakve kognitalne i nasljedne bolesti, pojašnjava dr. Matias Trbušić, kardiolog, pročelnik Zavoda za kardiomiopatije, zatajivanje srca i bolesti srčanih zalistaka Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Sestre milosrdnice.

Srce je zatajilo i 56 godišnjem Zoranu Suši.

- Na obradi sam i čekam transplantaciju srca. Prije sedam godina su počeli problemi s disanjem, spavanjem, zamaranjem na poslu i kod nekih malo većih aktivnosti i to je bio okidač da odem kod doktora. Dok ne dođe neko zdravo, kompatibilno srce, toliko dugo ću ja čekati, kaže Zoran Suša.

A da čekanje na postavljanje dijagnoze i liječenje bude brže može pomoći i jedna krvna pretraga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

- Nedostaje recimo jedan biomarker koji treba biti dostupan liječnicima obiteljske medicine s čim bi se skratile liste čekanja na kardiološki pregled i liste čekanja na ultrazvučni pregled srca i to bi bio veliki pomak u ranoj i racionalnoj dijagnostici, naglašava akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i Zaklade Hrvatska kuća srca.

Za taj laboratorijski biomarker za dijagnozu zatajivanja srca liječnici se kažu bore godinama.

- Liste čekanja za prvi redovni kardiološki pregled su godinu dana i dulje. Ovom pretragom bi postigli da dođu na pregled kardiologa i ultrazvuk srca žurno, sve se mora obaviti unutar najviše mjesec dana, kaže Ines Balint, specijalistica obiteljske medicine.

- Poruka je da je zatajivanje srca vodeća zloćudna bolest današnjice jer od nje boluje oko 2 posto populacije, a smrtnost je 50 posto unutar pet godina od postavljanja dijagnoze, upozorava akademik Miličić.

Najmanje jedna osoba dnevno premine zbog zatajivanja srca i zato svaki otkucaj mora biti važan.

U organizaciji Hrvatskog kardiološkog društva i Zaklade Hrvatska kuća srca, u idućih mjesec dana planirano je niz aktivnosti. Uz ostalo, objavit će se Specijalistički kurikul za kardiološke medicinske sestre o zatajivanju srca. Organizirat će se i edukacijski sadržaji za liječnike na elektroničkoj platformi Hrvatskoga kardiološkog društva Compendium Cardiologiae te edukacija za laike na platformi Čuvari srca. Planiran je i znanstveni simpozij u HAZU, 21. svibnja, te javnozdravstvena akcija na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, 25. svibnja.