Rano otkrivanje raka dojke - mogu li se rezultati poboljšati?

Svake godine od raka dojke u Hrvatskoj oboli oko 3000 žena, njih više od 700 izgubi bitku s bolešću. Smrtnost nam je niža od prosjeka EU-a, odaziv na nacionalni preventivni program je oko 68 posto. O tome mogu li i na koji način rezultati biti bolji, raspravljali su glavni onkološki stručnjaci u Hrvatskoj na panel-raspravi "Ovog je gosta dosta".

Gopođa Štefanija odavno je dobila bitku s rakom dojke.

- Ja nisam bolesna žena, ja sam aktivni penzioner. Mi možemo to, i zato želim da sve žene znaju, odite na kontrole, kontrolirajte se same, poručuje Štefanija Oštrkapa. 

Odaziv na nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke je oko 68 posto, ali trebao bi biti veći.

- Moram reći da je to najveći odaziv do sada, znači da nam se žene sve više uključuju i sve više su svjesne koliko je to važno. Htjeli bi, naravno, zašto ne bismo imali rezultate kao i neke zemlje, poput skandinavskih i zemalja sjeverne Europe, kada je odaziv čak 80 posto, istaknula je dr. med. Andrea Šupe Parun, voditeljica Odjela za programe probira raka dojke, HZJZ. 

Zašto je malo onkoloških uputnica?

Uz preventivna i terapijska poboljšanja, ministrica zdravstva ističe i premalo korištenje onkoloških uputnica.

- Od šestog mjeseca 2023. do veljače 2025. godine,  prema podacima koje sam ja dobila, 880 uputnica je izdano. Na meni je da provjerim iz kojeg razloga, da li je ona neprepoznata od liječnika specijalista, od onih koji naručuju ili od onih koji propisuju uputnice, a to su liječnici obiteljske medicine. To je nešto što sigurno možemo bolje napraviti, izjavila je ministrica Irena Hrstić.

Evo odgovora liječnice obiteljske medicine:

- Mislim da je to najmanja odgovornost obiteljskih liječnika jer obiteljski liječnici naručuju svoje pacijente na bilo koje načine kada god je to potrebno. Nekada se dogodi da stvarno u mjesec dana bude tri-četiri pacijenta koji su suspektni na naku malignu bolest, a nekada to ne bude mjesecima, rekla je Ljiljana Ćenan, dr. med. specijalistica obiteljske medicine. 

Ključno je, ističu onkolozi, bolest otkriti na vrijeme 

Uz kirurške napretke, znatno će pridonijeti i novi linearni akceleratori.

- Prije svega na račun skraćanja čekanja, dakle više ono što sam spomenuo, psihološki nego li realno što se tiče konačnoga ishoda bolesti, ali u svakom slučaju i tehnika zračnja će na novim uređajima biti naprednija nego što je to bilo do sada, rekao je prof. dr. sc. Stjepko Pleština dr. med., v.d. ravnatelja KBC-a Zagreb.

Na putu izlječenja važna je i psihološka potpora, a u prevenciji recidiva adekvatni protokoli i dosljedno liječenje dokazano smanjuju rizik.