Zdravstveni izazovi današnjice: Potrebno unaprjeđenje brige o mentalnom zdravlju

Mentalno zdravlje dio je ukupnog zdravlja čovjeka, a za njegovo unaprjeđenje potrebno je reorganizirati sustav i povećati broj stručnjaka kako bi psihološka pomoć bila dostupnija te pravovremeno prepoznavati teškoće, istaknuto je na Hininoj konferenciji "Zdravstveni izazovi današnjice". 

Mentalno zdravlje i debljina kao dva velika javnozdravstvena izazova u središtu su zdravstvene konferencije koja se održava u ponedjeljak, a na kojoj je ministrica zdravstva Irena Hrstić najavila četiri akcijska plana s ciljem unaprjeđenja mentalnog zdravlja do 2030. godine.

Sudionici panela "Mentalno zdravlje danas - izazovi, prevencija i podrška" tako su raspravljali o planovima zdravstvene administracije u području mentalnog zdravlja, problemima s kojima se pacijenti suočavaju u zdravstvenom sustavu, mentalnom zdravlju djece i mladih, prepoznavanju bolesti te, između ostalog, o stigmatizaciji.

- Naime, u 2025. godini u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zabilježeno je više od 800.000 osoba koji su se javili liječniku obiteljske medicine s problemom mentalnog zdravlja, upozorila je ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić.

Portolan Pajić: Akcijski planovi doprinijet će boljoj organizaciji

Govoreći o četiri akcijska plana za četiri područja mentalnog zdravlja - unaprjeđenje i prevenciju, zaštitu djece i mladih, zaštitu u zajednici, skrb za osobe s demencijom, Portolan Pajić navela je kako bi oni trebali doprinijeti boljoj organizaciji i dostupnosti zdravstvene zaštite, ponajprije na primarnoj razini.

Podsjetila je kako je zakonodavnim izmjenama psihologija nakon 30 godina ponovno vraćena u domove zdravlja te se počelo s popunjavanjem mreže javne zdravstvene službe kroz poseban program osnaživanja mentalnog zdravlja u domovima zdravlja još 2023.

No, također je istaknula kako još uvijek nisu zadovoljni načinom popunjavanja jer se u to uključilo samo osam domova zdravlja u šest županija.

- Nije njihova namjera da se ne uključe, nego jednostavno dolazimo do problema nedostatka kadra, istaknula je.

Velike razlike u listama čekanja između velikih i manjih gradova

Govoreći o listama čekanja na psihoterapiju, Portolan Pajić je istaknula kako su velike razlike u listama čekanja između velikih i manjih gradova pa je tako čekanje na prvi psihijatrijski pregled najveće u Karlovcu i Zagrebu.

- Zabrinjava nas čekanje na terapijske usluge psihoterapeuta i psihijatara i upravo zbog toga krećemo u reorganizaciju zdravstvenog sustava koji se, ne samo u Hrvatskoj nego svugdje u svijetu, više počinje okretati prema zajednici - smanjenjem usluga u bolničkom sustavu, a povećanjem usluga u zajednici, istaknula je.

To će se postići i kroz povećanje kapaciteta dnevnih bolnica te razvoj mobilnih psihijatrijskih timova, a u kojima će, osim zdravstvenog osoblja, biti i tzv. peer worker, osoba s vlastitim iskustvom psihijatrijske bolesti koja je rehabilitirana i koja će drugim pacijentima pomagati u rehabilitaciji. Danas je u Hrvatskoj provedena edukacija za 115 takvih stručnjaka, a oko 30 ih radi u području mentalnog zdravlja, uglavnom u nevladinim organizacijama.

Također, Portolan Pajić je najavila kako se od sljedeće godine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uključujući pedijatre, uvode probirni testovi za rizike mentalnog zdravlja.

Potrebno raditi na rješavanju stigme

Predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb Darko Marčinko prije panela održao je i predavanje na temu "Mentalno zdravlje danas" u kojem je istaknuo kako je u Hrvatskoj u mlađoj dobi zabilježeno najviše tzv. emocionalnih poremećaja, u srednjoj dobi poremećaja na razini ovisnosti gdje, uz ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, u novije vrijeme postoje i ponašajne ovisnosti, dok je u starijoj dobi najčešći problem demencija.

U tom kontekstu, na panelu je poručio kako je pacijentu potrebno pristupiti integrativno s obzirom na to da je mentalno zdravlje samo jedan dio ukupnog zdravlja, a naveo je i kako je potrebno raditi na rješavanju stigme koja je vezana uz liječenje mentalnih poremećaja.

Klinička psihologinja i zamjenica pravobraniteljice za djecu Ella Selak Bagarić naglasila je da se s djetetom ne može kvalitetno raditi bez osnaživanja roditelja, dodavši kako i oni osjećaju stigmu, pogotovo u malim mjestima, kada trebaju napraviti prvi korak i potražiti pomoć.

Što se tiče mladih, dodala je, Gen Z je malo drugačiji - otvoreniji je tražiti pomoć te ranije prepoznaje simptome.

Također je ocijenila kako popunjavanje stručnih kadrova ovisi o političkoj volji.

- Naći će se stručnjaci koji će raditi ako se osiguraju osnovni uvjeti, navela je.

Selak Bagarić je pri tome dodala kako je potrebno i rasporediti odgovornost sustava s obzirom na to da većina slučajeva dolazi u sustav socijale i zdravstva te navela kako bi psiholozi u školama mogli sudjelovati u trijaži kako bi se rasteretile liste čekanja s obzirom na to da su im osigurana "vrlo skupa psihodijagnostička sredstva".

Digitalno i geopolitičko okruženje također utječu na mentalno zdravlje

Predsjednik krovne europske organizacije GAMIAN-Europe, predsjednik Udruge Životna linija i član Globalnog saveza zagovornika mentalnog zdravlja Tin Pongrac upozorio je kako je najteže dobiti individualnu psihoterapiju, pogotovo u manjim sredinama.

Predložio je i subvencionirane vaučere preko HZZO-a za psihološku pomoć, po uzoru na neke europske zemlje, kako bi građani dobili uslugu, neovisno o tome tko je pružatelj.

Psihijatar-psihoterapeut s Medicinskog fakulteta u Zagrebu Marijana Braš istaknula je kako se psihijatrijske klasifikacije bolesti stalno mijenjaju, ali su zadnjih godina uočene velike promjene, prije svega kod utjecaja digitalnog okruženja na razvoj psihičkih poremećaja, poput ovisnosti o internetu.

Naglasila je da stručnjaci sve više govore i o utjecaju geopolitičkih zbivanja, ratova, migracija i neizvjesnosti na mentalno zdravlje, osobito na mlade, a također se sve više prepoznaje usamljenost, otuđenost, nedostatak bliskih odnosa te porast neurorazvojnih poremećaja kod odraslih.

U kontekstu Hrvatske, naglasila je i utjecaj sekundarne traume i transgeneracijskog prijenosa traume zbog ratnih iskustava.

Sponzori konferencije su Eli Lilly (Lilly), dm-drogerie markt d.o.o., Poliklinika Medikol, Swixx BioPharma d.o.o., ENT (Ericsson Nikola Tesla), Merck Sharp & Dohme d.o.o. (MSD) i PLIVA Hrvatska d.o.o.