Za velik broj pacijenata debljinu trebati liječiti kao kroničnu bolest

Uz najavu novih lijekova za mršavljenje u obliku tableta, stručnjaci su u ponedjeljak na Hininoj konferenciji posvećenoj zdravstvenim izazovima, među kojima je i debljina, upozorili da debljinu treba liječiti kao kroničnu bolest jer se nakon prekida terapije kilogrami često vraćaju.

- U Hrvatskoj 36 posto osmogodišnjaka ima prekomjernu tjelesnu težinu, od kojih 15 posto ima debljinu. Kad je riječ o odraslima, malo više od 63 posto ima prekomjernu tjelesnu težinu, dok je prosjek EU 53 posto, upozorio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak na panelu "Debljina kao bolest - od prevencije do učinkovitog liječenja". 

Istaknuo je sve dulje vrijeme provedeno pred ekranima. Istodobno je, dodao je, svega 13 posto odraslih u Hrvatskoj dovoljno tjelesno aktivno prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, dok te preporuke ispunjava tek 25 posto 15-godišnjaka, u odnosu na 33 do 34 posto u EU.

Capak: Danas znamo da je debljina bolest

Ustvrdio je kako je riječ o kompleksnom problemu koji zahtijeva širi društveni odgovor.

- Nismo dugo smatrali debljinu bolešću nego individualnim problemom i vlastitim izborom. Danas znamo da je to bolest, da ima svoju dijagnozu i šifru, što izrazito mijenja odnos zdravstvenog sustava prema debljini, naveo je.

Govoreći o prevenciji, Capak je istaknuo važnost fiskalnih mjera kojima se može poticati zdravija prehrana, poput poreznih olakšica za zdravije namirnice, suradnje s prehrambenom industrijom na smanjenju šećera, soli i zasićenih masnih kiselina u proizvodima te jasnijeg označavanja hrane kako bi potrošači lakše odabrali zdravije proizvode.

Štimac: Nedovoljno prepoznavanje debljine kao dijagnoze od strane liječnika

Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, gastroenterolog Davor Štimac istaknuo je da na razvoj debljine utječu i genetske predispozicije, ali su životne navike dominantan čimbenik te se rizik od mnogih povezanih bolesti može smanjiti upravo promjenom načina života.

Najavio je da Hrvatsko društvo za debljinu u suradnji s Hrvatskim liječničkim zborom priprema novo izdanje smjernica za liječenje debljine, koje bi trebalo biti objavljeno u sljedećih nekoliko mjeseci.

Osim indeksa tjelesne mase, u procjeni potrebe za liječenjem sve važniju ulogu imat će opseg struka, opseg bokova te odnos opsega struka i visine. 

Štimac je upozorio i na nedovoljno prepoznavanje debljine kao dijagnoze od strane liječnika, istaknuvši da pacijenti često izlaze iz ordinacija primarne i bolničke zdravstvene zaštite bez dijagnoze debljine.

Također ukazuje i na "ogroman broj" ljudi koji zahtjeva terapiju, upozoravajući da su lijekovi za liječenje debljine u Hrvatskoj dostupni, ali ih pacijenti uglavnom moraju sami plaćati, zbog čega terapija nije jednako dostupna svima, nego ovisi o njihovim financijskim mogućnostima.

Pezo Nikolić najavljuje skorašnji dolazak tableta za mršavljenje

Kardiologinja Borka Pezo Nikolić smatra da bi HZZO trebao sudjelovati u pokrivanju troškova terapije za pacijente sa značajnim pridruženim bolestima, osobito kardiovaskularnim i gastroenterološkim komplikacijama.

Najavila je i skorašnji dolazak novih lijekova u obliku tableta, koje bi trebale biti cjenovno prihvatljivije i za koje dosadašnji rezultati istraživanja pokazuju dobre rezultate u smanjenju tjelesne težine.

- Do prije nekoliko godina mogli smo samo nemoćno promatrati osobu s debljinom, ali je farmakoterapija unijela realnu revoluciju u ovaj problem i to je ono što je rješenje za većinu osoba, ustvrdila je.

Pozvala je na destigmatizaciju osoba koje žive s debljinom, ali i povezanu s uzimanjem lijekova za liječenje debljine, te jačanja edukacije i grupa podrške.

Na skupu je upozoreno i na problem vraćanja kilograma nakon gubitka težine, neovisno o tome je li postignut dijetom, lijekovima ili kirurškim zahvatom.

Kod suvremenih lijekova za liječenje debljine, nakon postizanja željene tjelesne težine sve se više primjenjuje pristup smanjenja doze i prelaska na dozu održavanja, umjesto potpunog prekida terapije. 

Benković: Smanjenjem tjelesne težine na razini populacije za 15 posto ušteda 111 milijuna eura

Potpuno skinuti pacijenta s lijeka nakon postizanja željenog cilja poprilično je rizično, upozorio je Štimac, ocijenivši da će velik broj pacijenata terapiju vjerojatno morati uzimati dugoročno, kao što osobe s drugim kroničnim bolestima dugotrajno uzimaju lijekove.

Vanesa Benković iz Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" navela je, predstavljajući rezultate istraživanja o troškovima debljine, kako bi smanjenje tjelesne težine na razini populacije za 15 posto moglo do 2034. godine donijeti najmanje 111 milijuna eura ušteda.

U istraživanju je analiziran teret debljine i dijabetesa iz perspektive zdravstvenog sustava te procijenjeni troškovi odabranih komplikacija.

Benković je naglasila da prevenciju debljine treba promatrati kao isplativu investiciju, a pravodobno dijagnosticiranje i liječenje debljine i dijabetesa kao način smanjenja zdravstvenih troškova i oslobađanja sredstava za druga ulaganja u sustav.

Mišigoj Duraković: Potrebna je prilagodba cijele zajednice

Profesorica s Kineziološkog fakulteta te predsjednica Hrvatske udruge za promicanje tjelesne aktivnosti, prevenciju debljine i unaprjeđenje zdravlja Marjeta Mišigoj Duraković upozorila je da prevencija ne može biti samo odgovornost pojedinca i zdravstvenog sustava, nego zahtijeva prilagodbu cijele zajednice.

Među potrebnim mjerama navela je uređenje parkova, pješačkih i biciklističkih staza, sigurnih prilaza školama, igrališta i sportskih dvorana kako bi se potaknula tjelesna aktivnost od najranije dobi.

Mišigoj Duraković založila se za uključivanje preporuka za tjelesnom aktivnošću u liječničke savjete, razvoj multidisciplinarnih savjetovališta i uključivanje pacijenata, u suradnji s kineziolozima, u prilagođene programe vježbanja, uz mogućnost subvencioniranja troškova.

Iza svake kile stoji razlog i osoba kojoj je potrebna potpora, istaknula je Hana Božičević koja, kako je ispričala, cijeli život vodi borbu s pretilošću.

- Debljina ne utječe samo fizički nego i psihološki. Izuzetno mi je drago da se o ovome priča i da je pristup promijenjen, iako se debljina još ne gleda kao bolest nego kao izbor i to je jedna od stigmi s kojima se suočavamo, upozorila je.