Grisogono: Nije riječ samo o klimatskoj krizi, nego o općoj krizi

Oluje, poplave, požari, topljenje polarnog leda i podizanje razine mora - samo su dio upozorenja koja nam priroda svakodnevno šalje. Kako usporiti klimatske promjene - glavno je pitanje na koje odgovor traže svjetski čelnici u Dubaiju, na dosad najvećem godišnjem UN-ovu summitu o klimi na kojem se okupilo više od 80 tisuća sudionika. No ne mogu se očekivati neki značajniji potezi i dogovori, rekao je u našem programu prof. dr. sc. Branko Grisogono, meteorolog s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Današnje ćudljivo vrijeme, tmurno i kišno uz vrlo velik raspon temperatura posljedica je jake Genovske ciklone koja se preko Jadrana proširila našom zemljom. Tako su u 11 sati u Varaždinu izmjerena 2 stupnja, a u Slavonskom Brodu čak 23! I ova jesen toplija je od prosjeka, rekao je Grisogono.

Okupljeni na summitu u Dubaiju imaju jasne ciljeve, ali ne zna se mnogo o tome kako ih misle postići, kaže Grisogono, dodajući da ne vjeruje da će nakon samita COP28 biti konkretnijih rješenja.

- Oni bi trebali donijeti strategiju kako se konkretno boriti s klimatskim promjenama, a ne samo pričati o tome. Trebaju donijeti točku po točku kako rješavati klimatsku krizu. Ne radi se samo o klimatskoj krizi, nego o općoj krizi - moralnoj, zdravstvenoj, poljoprivrednoj. Svijet je u jednoj prekretnici, rekao je Grisogono.

"Promjene se ne događaju brzo"

Nema pomaka u odnosu na stanje iz 2015., kada je na klimatskom summitu u Parizu dogovoreno da globalno zagrijavanje Zemlje do kraja stoljeća ne bi smjelo prijeći 1,5 Celzijev stupanj u odnosu na kraj 19. stoljeća. Već sada smo na 1,2 ili 1,3 stupnja globalno, a u nekim zonama već smo prešli 1,5 stupanj. Šanse da se postigne cilj vrlo su male, tvrdi Grisogono. Ova godina već sada je, prema svemu sudeći, najtoplija otkad postoje mjerenja. Bolja neće biti ni iduća.

- Promjene se ne događaju brzo. Mi čekamo zadnji tren da počnemo rješavati stvari, ali to se događa samo u filmovima. Ovdje se radi o tromosti sustava. Atmosfera odgovara na skalama od više desetaka godina, a oceani na skalama od 100, 200 ili 1000 godina, objašnjava Grisogono.

Zbog toga su ekstremni vremenski događaji poput suša ili brzih, bujičnih poplava sve češći. Požari su posebna priča i ako se nastave ovakvim tempom - uništit će pluća Zemlje. Sve ekstreme možemo očekivati i u idućim godinama - češće i izraženije. Tomu svjedoče i nevremena i poplave u našoj i susjednim zemljama proteklog ljeta koja su za sobom ostavila golemu štetu i odnijela desetak života.

Topljenje polarnog leda i glečera jedna je od najočitijih posljedica klimatskih promjena. Švicarski ledenjaci godišnje gube oko 10 posto mase. Već vidimo utjecaj i u našim krajevima - podiže se razina mora pa uz plimu i ciklone - dolazi do poplava u obalnom području. Stručnjaci trebaju osmisliti kako se boriti i protiv ovog problema jer bi dio naših gradova uz more za 50 ili 100 godina mogao biti - pod vodom.

"Trebalo bi natjerati resorne ministre da se dogovore o simbiozi"

Za govor premijera Andreja Plenkovića prof. dr. sc. Branko Grisogono kaže da je istaknuo sve pozitivne podatke, ali mnogo je i negativnih.

- Nije spominjao neslaganje između našeg turizma i poljoprivrede, a time onda strada i priroda. Trebalo bi natjerati resorne ministre da se dogovore o simbiozi. Zatim - hrvatski promet je loš, prvenstveno mislim na željeznicu, i otpad. On to nije spomenuo, ali Hrvatska ima ozbiljan problem s otpadom, rekao je.

Kakva će biti ova zima, teško je prognozirati, ali vjerojatno je da će biti stupanj do dva toplija od prosjeka. Od oborina - očekuje se više kiše, manje snijega, predviđa Grisogono.