Napredak znanosti i tehnologije znatno utječe na medicinu

Napredak znanosti i tehnologije svakodnevno vidimo u svim područjima života. Posebno je znatan u medicini, gdje je katkad teško i pratiti sve promjene. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti osnovala je stoga Znanstveno vijeće za medicinu i tehniku - 19. znanstveno vijeće i prvo čiji rad koordiniraju dva Akademijina razreda - za medicinske i tehničke znanosti.

Povezanost tehnike i medicine je povijesna, vječna. Medicina se od razvoja civilizacije oslanja na tehniku. Ta povezanost postala je još intenzivnija u 20. stoljeću, a posebno posljednjih desetljeća, zahvaljujući razvoju digitalnih tehnologija, robotike i umjetne inteligencije. HAZU je, prateći sve te trendove, zaključio da je potrebno akcelerirati taj razvoj, tumači razloge za osnivanje Znanstvenog vijeća za medicinu i tehniku njegov predsjednik - akademik Bojan Jerbić.

Novoosnovano Vijeće okuplja 62 vodeća znanstvenika i stručnjaka iz različitih područja medicine i tehnike. Nastoji se stvoriti timove koji će se baviti određenim temama, posebno robotikom, umjetnom inteligencijom i personaliziranom medicinom i koji će se nastaviti baviti razvojnim projektima.

Svakodnevno koristimo robotske sustave u liječenju naših bolesnika, isto tako i umjetnu inteligenciju. Idemo prema digitalizaciji zdravstva - e-uputnice, e-recepti, liste čekanja - sve su to primjeri primjene tehnike u medicini. Zaista bez tehnike danas ne možemo zamisliti modernu medicinu, govori akademik Željko Kaštelan.

Povezanost tehnike i medicine posebno se vidi u kirurgiji, gdje se minimalno invazivni zahvati izvode od sredine prošlog stoljeća, 80-ih godina uvedena je laparoskopija, od 90-ih godina primjenjuju se roboti u kirurškoj struci i danas su svakodnevno u uporabi. Umjetna inteligencija pomoći će, također, u liječenju pacijenata.

Akademik Bojan Jerbić bio je u timu koji je razvio prvi neurokirurški robot u Hrvatskoj, na inicijativu prof. dr. sc. Darka Chudyja iz Kliničke bolnice Dubrava u Zagrebu. Prvu operaciju robot Rona izveo je 2016. godine, a do danas je već doživio šestu generaciju u svojem razvoju. Bio je to tada pionirski projekt s neizvjesnim ishodom, ali sada je jasno - vrlo uspješan i temelj za niz drugih projekata.

Razvijen je tako i jedinstven robotski sustav koji se koristi u U KBC-u Zagreb koji se od 2019. koristi u liječenju uroloških pacijenata. Do danas je njime napravljeno više od 700 operacija. Najčešće ga koristimo za operacije uroloških tumora. Krenuli smo sa zahvatima na gornjem dijelu urološkog trakta - na bubregu i mokraćovodu, a sada najčešće operiramo karcinom prostate, objasnio je akademik Kaštelan.

Na taj način pacijentima se nude sve prednosti minimalno invazivne kirurgije, nastavlja doktor Željko Kaštelan i dodaje: da obično koriste tri od četiri robotske ruke koje imaju. One smanjuju tremor koji bi kirurg imao. Omogućuju iznimnu 3D vidljivost operativnog polja, veliku preciznost kod izvođenja operativnog zahvata bez klasičnog operativnog reza i odstranjivanje bolesnog organa zajedno s tumorom, štedeći pritom ostale strukture. Oporavak je samim time lakši i brži, a liječnicima i ostalom medicinskom osoblju pruža se prilika da rade s novom tehnologijom. 90 posto operacija prostate u KBC-u Zagreb danas se izvodi na taj način.

I u idućim godinama, desetljećima očekuje se snažan razvoj tehnologije koja se upotrebljava u medicini. Umjetna inteligencija odigrat će važnu ulogu, posebno u dijagnostici, a robotski sustavi i dalje će se uvoditi u operativne zahvate. Ipak - nema straha za liječničku profesiju. Svakim oblikom napredne tehnologije mora upravljati iskusni liječnik koji uz medicinska znanja i vještine, mora odlično vladati i tehničkima.