One su za svoj put izabrale znanost

09.03.2023.

09:29

Autor: Dobro jutro Hrvatska/HRT/I.B.

Inga Petarčić i Ivana Brekalo

Inga Petarčić i Ivana Brekalo

Foto: HTV / HRT

Što ih fascinira, što istražuju, zašto su za svoj put izabrale znanost. O tome su u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" govorile dvije znanstvenice dr.sc. Inga Patarčić molekularna biologinja, bioinformatičarka s instituta Max Delbrück u Berlinu i dr.sc. Ivana Brekalo, kemičarka s instituta Ruđer Bošković u Zagrebu.

Dr. Patarčić je objasnila da trenutno radi na poziciji koja se zove menadžer znanstvenih podataka.

- To je pozicija između znanstvenika i između IT-a gdje ja prevodim potrebe znanstvenika našem IT-u i obrnuto. Danas u znanosti imate jako puno podataka. Npr. ako sekvencirate ljudski genom - to je tri milijuna slova u ljudskom genomu. Zamislite knjigu od 1.000 stranica, s 1.000 slova na svakoj stranici, vi trebate 3.000 knjiga samo da napišete jedan ljudski genom. To nije jedna knjiga, to je knjižnica knjiga koje morate napisati. Mi smo danas analizirali milijune i milijune ljudskih genoma i potrebni su nam super kompjuteri da bismo te podatke pohranili i da bi ih mogli analizirati, objasnila je.

Dr. Brekalo je rekla da se ona bavi "klasičnijom znanošću". 

- Radim u laboratoriju za primijenjenu i održivu kemiju. Pokušavam naći nove metode, nove materijale koji će se stvarno moći primijeniti u našem svakodnevnom životu, ali da ih napravimo na održiv način koji bi bio jeftiniji i sigurniji za znanstvenike, ljude i okoliš. To najčešće radimo mehanokemijom, nemamo tikvice i epruvete. Sve radim s čistom fizičkom silom, ali opet samo dobar dio vremena u labosu, kazala je. 

Dr. Patarčić je rekla kako je sa šest godina odlučila da će postati znanstvenica, da se želi baviti prirodom i znanošću. 

Dr. Brekalo je potvrdila da je u Hrvatskoj 46 posto žena znanstvenica, što je iznad europskog prosjeka. 

- Moram se pohvaliti svojim institutom, kod nas je čak 60 posto znanstvenica. Iako, situacija je slojevita. Kad idete prema vrhu, tu je ipak veći broj muškaraca, ali i to se mijenja. Situacija je puno bolja nego na mnogim institutima u inozemstvu, kazala je. 

Rekla je da je znala da želi biti znanstvenica kad je prvi put vidjela pokus koji je napravila njezina profesorica u 7. razredu Osnovne škole.

Dodala je da se puno danas radi na popularizaciji znanosti i da djeca od 4,5 godina ne bježe od nje, nego su jako zainteresirana. 

Govorile su još o razlikama u studiranju u Hrvatskoj i inozemstvu te najavile projekt približavanja znanosti svima nama "Znanost u prolazu" na kojem će 14 znanstvenica na Cvjetnom trgu u Zagrebu prezentirati svoj rad, ali i svoj životni put, u subotu u 11 sati.  

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!