Superračunalo "Supek" - napredni resursi

Novi računalni resursi i na njima izgrađene digitalne usluge rezultati su strateškog projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak koji je vrijedan više od 26 milijuna eura, a jučer je predstavljen u Sveučilišnom računskom centru - SRCU. Predstavljeno je najjače superračunalo u Hrvatskoj "Supek" nazvano po poznatom znanstveniku, rektoru zagrebačkog sveučilišta - Ivanu Supeku. Što će za svakog hrvatskog znanstvenika značiti povezivanje pet podatkovnih centara u četiri sveučilišna grada i puštanje u rad nove generacije e-infrastrukture, doznajemo iz Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj, gdje se nalazi superračunalo, iz razgovora koje vodi novinarka HTV-a Dominique Vela.

Superračunalo "Supek", najjače u Hrvatskoj, računalo je koje hrvatskim znanstvenicima i istraživačima nudi mogućnosti kakve dosadašnja standardna oprema ne može ponuditi, rekla je Dominique Bratović Vela.

O tome što to superračunalo doista donosi pitala je Ivana Marića, ravnatelja Sveučilišnog računskog centra (SRCE).

- "Supek" je superračunalo zato što svojom arhitekturom predstavlja najjače računalo u Hrvatskoj. Provedbom projekta Hrvatski znanstveno-obrazovni oblak uspostavili smo jedinstvenu nacionalnu e-infrastrukturu kojom smo željeli i na kraju ostvarili osnaživanje inovacijskih poslovnih kapaciteta akademske i znanstvene zajednice Republike Hrvatske, rekao je ravnatelj SRCA.

Dodao je da će resursi koji su izgrađeni u pet podatkovnih centara u Hrvatskoj svakako doprinijeti svakom od znanstvenih područja.

- Npr. trodnevne prognoze vremena koje dajete na kraju vašeg Dnevnika nezamislive su bez upotrebe resursa kakav je "Supek". A njegova točnost, točnost trodnevnih prognoza koje su zahvaljujući HPC resursu napravljene danas odgovara točnosti koju smo, recimo 1990-ih dobivali na bazi jednodnevnih prognoza. Nije to jedino znanstveno područje koje će profitirati od "Supeka", sve znanstvene discipline danas trebaju takve resurse, kazao je.

Istaknuo je da će ono što su danas napravili u sklopu znanstveno-obrazovnog oblaka definitivno pomoći hrvatskoj znanstvenoj i akademskoj zajednici da brže, bolje i efikasnije radi to što treba raditi. Također, sve nove napredne resurse namjeravaju predstaviti i studentima.

Što je posao e-znanstvenika objasnio je dr. sc. Marko Kvakić, e-znanstvenik sa SRCA.

- Naš je posao pomoći znanstvenicima u njihovim istraživanjima, na način da im pomažemo aplikacijama koje koristimo u ovom vrlo specifičnom računalnom okurženju. Jednostavno, bilo to sekvenciranje genoma, simulacija makromolekula, istraživanje nekih bolesti, mi smo tu da im pomognemo u izvođenju tog istraživanja, rekao je u razgovoru za Dnevnik HTV-a.